Stiže kraj lakom i brzom dobivanju gotovinskih kredita? HNB poslao važnu preporuku bankama

U posljednje tri godine Hrvati su podignuli gotovinske nenamjenske kredite u iznosu od 10 milijardi kuna, a u prva dva mjeseca ove godine podigli smo 915 milijuna tih kredita, piše Slobodna Dalmacija.

Pročitajte i ovo HNB izdao ozbiljno upozorenje Hrvati dižu ogromne kredite s visokim kamatama i na duge rokove Na Facebooku Ivan Lovrinović žestoko po HNB-u i pravosuđu: Čemu služi Ustavni sud?

Zbog toga je Hrvatska narodna banka odlučila krajem veljače preporučiti bankama da se za sve kredite koji nisu stambeni kreditna sposobnost računa kao da jesu. Time će nenamjenski krediti postati manje dostupnima svima čija je plaća ispod prosječne, odnosno manja od 6396 kuna. To je zbog toga što mjesečna rata ne može biti veća od jedne četvrtine plaće.

To bi značilo da oni koji imaju primanja otprilike 6000 kuna, mogu podići kredit s mjesečnom ratom od 1500 kuna, na rok otplate od 10 godina, što iznosi kredit oko 129.000 kuna. Prije ove odluke HNB-a mogli su podići kredit u iznosu većem d 200.000 kuna i zadužiti se za više od polovine plaće.

Banke nisu dužne uvažiti preporuku

S druge strane, oni s natprosječnim primanjima ne smiju dvije trećine prosječne plaće opteretiti kreditom, što trenutačno iznosi 4246 kuna. Tako bi oni koji imaju, primjerice, plaću od 7000 kuna, mogli podići kredit od oko 230.000 kuna s maksimalnom mjesečnom ratom 2754 kuna s rokom otplate od 10 godina. U nekim bankama tako se prelaze maksimalni iznosi koje odobravaju za nenamjenske kredite, piše Slobodna Dalmacija.

Treba istaknuti da je ovo samo preporuka HNB-a te da ne obvezuje banke da to provode i u praksi. ''Preporuka nije pravno obvezujuća za kreditne institucije. Neovisno o tome, Hrvatska narodna banka očekuje da će se kreditne institucije pridržavati sadržaja izdane preporuke, s obzirom na to da HNB ovime kreditne institucije, kao i potrošače, upozorava na potrebu razboritog ponašanja kod odobravanja i uzimanja nestambenih kredita'', objasnili su iz HNB-a i dodali da će svakako pratiti pridržavaju li se banke ove preporuke.

Reakcije banaka šarolike

Kako piše Slobodna Dalmacija, reakcije banaka su različite. Na upite sedam većih banaka u zemlji o preporuci HNB-a, odgovor je stigao samo iz četiri. Jedino je Hrvatska poštanska banka promijenila izračun kreditne sposobnosti prema preporuci HNB-a. Iz Addiko banke kazali su da ove godine nisu mijenjali ponudu kredita, koji su imaju isključivo fiksnu kamatu na cijelo razdoblje otplate. Erste banka uzima u obzir preporuku HNB-a. Iz OTP banke su odgovorili da se izračun kreditne sposobnosti provodi za svakog klijenta individualno.

Iz HNB-a su ovu preporuku objasnili činjenicom da u posljednje vrijeme najbrže rastu gotovinski krediti s rokom otplate 10 godina te da su mnogo većih iznosa od prosječnih potrošačkih koji se podižu na kraće rokove. HNB stoga vjeruje da su ti krediti zamjena za stambene.

Od banaka HNB traži i to da se u postupak adekvatnosti kapitala uključe i svi rizici koji bi mogli proizići iz gotovinskih kredita te da osiguraju mehanizme povrata bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka.