Grad Buje o prodaji i zakupu zemljišta

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva dalo je svoju suglasnost u lipnju 2007. za prodaju i za zakup zemlje, a nakon toga Buje su 2. srpnja 2007. raspisale natječaje za prodaju, odnosno 9. srpnja za zakup zemljišta.

Pročitajte i ovo javna dražba Auto za 100 eura? Država se rješava svojih starih vozila, ima motora, kombija, kamion... Okončan višegodišnji spor FOTOGALERIJA Ovo su zemljišta koja će država dati Crkvi u zamjenu za Dinamov stadion

Natječaj za prodaju, kako u priopćenju navodi Upravni odjel za lokalnu upravu i samoupravu, obuhvatio je 792 katastarske čestice ukupne površine 248 hektara, 55 ari i 37 četvornih metara ukupne početne cijene 19,786.170 kuna. Među njima je i sedam katastarskih čestica ukupne površine 1,3642 hektara u katastarskoj općini Kaštelu (k.o.) u području kanala Sv. Odorika.

U Natječaju za zakup obuhvaćeno je ukupno 695 katastarskih čestica ukupne površine 195 ha, 43 ara i 64 četvorna ukupne početne cijene zakupa 97.893 kuna. U okviru toga natječajem za zakup u k.o. Kaštelu u području kanala Sv. Odorika obuhvaćeno je 18 katastarskih čestica ukupne površine 3,2536 ha.

Nakon suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te mišljenja o zakonitosti ugovora dobivenih od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za traženo područje u k.o. Kaštelu zaključena su tri kupoprodajna ugovora, odnosno jedan ugovor o zakupu s privatnim osobama s područja Buja.

Sve navedene katastarske čestice su prodane ili dane u zakup isključivo na zahtjev i inicijativu stranaka (kupaca, zakupnika) u skladu s Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koji je prihvatilo i odobrilo mjerodavno Ministarstvo. Sve parcele su prije provedbe natječaja bile uredno uknjižene u vlasništvo Republike Hrvatske, a uloga stručnih služba grada Buja je po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu bila samo operativna, u pripremi i provedbi natječaja te predlaganju odluka.

Dodaje se da nijedna gradska odluka nije samostalna ili valjana bez suglasnosti ili mišljenja državnih tijela, jer je vlasnik poljoprivrednog zemljišta (u negdašnjem društvenom vlasništvu) po zakonu postala Republika Hrvatska.