Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Analiza stručnjakinje

Govori za 21. stoljeće: I predsjednik i premijer u Kninu pokazali kakvu retoriku trebaju njegovati današnji državnici

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Kolumnistica portala DNEVNIK.hr, komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček, komentirala je današnje govore predsjednika RH Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i generala Ante Gotovine u Kninu na proslavi 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja.

I predsjednik Vlade i predsjednik Republike održali su danas govore vrijedne pamćenja. Iako različitih temperamenata, obojica su vrsni politički govornici koji su pokazali kako biti pomirljiv, ali istovremeno odlučan, kako biti dostojanstven i siguran u sebe, istovremeno izražavajući poštovanje i zahvalnost drugima. Pokazali su kako je moguće biti emotivan, a ne upasti u zamku patetike. I ono najvažnije, kako govoriti o budućnosti poštujući prošlost.

Pročitajte i ovo Zoran Milanović Nova objava Milanović se oglasio videoporukom, istaknuo dva problema: "Tome se mora stati na kraj" Zoran Milanović Aktualne teme Milanović: ''Plenković i ja nismo iz istog kvarta, on je bio više s mamom''

Upravo zbog toga i Andrej Plenković i Zoran Milanović pokazali su kakvu retoriku trebaju njegovati državnici 21. stoljeća.

Andrej Plenković svojim nešto staloženijim i smirenijim stilom i izvedbom, održao je govor snažnih političkih poruka. Izvrsno strukturiran i primjereno figurativan isticao je vrijednosti hrvatskih branitelja poput hrabrosti, požrtvovnosti, odvažnosti, isticao je važnost slobode, neovisnosti i pobjede Hrvatske. Koristeći se anaforom, govorio je o povijesnoj važnosti Knina i zapravo cijeli je govor bio dobra mješavina političkog i činjeničnog, ali i poetičnog i figurativnog. Osvrnuo se i na nevine žrtve i hrvatskih i srpskih civila. Bez relativiziranja i banaliziranja svih problema između Hrvatske i Srbije, poslao je pomirljive poruke okrenute budućnosti.

U sličnom tonu govorio je i Zoran Milanović. Današnji je govor samo nastavak jučerašnjeg impresivnog nastupa čime je pokazao da je ovoj prigodi posvetio puno promišljanja i pripreme. Iako, što je veliko retoričko umijeće predsjednika, izvedbom to nije odavao. Upravo ta sigurna izvedba, govorenje bez čitanja i bilježaka, reagiranje na govor premijera koji je netom čuo, stvaraju dojam improvizacije. I moguće jest da je neki dio govora umetnut kao trenutačna inspiracija, ali nedvojbeno jest da je Zoran Milanović oba svoja govora u Kninu dobro pripremio. U izvedbi je ekspresivniji od premijera, strastveniji pa mu je i gesta otvorenija, prirodnija i govori s neizmjernom lakoćom. Osim toga, u govore unosi i svoj osobni pečat. Nitko drugi taj govor ne bi mogao izvesti toliko uvjerljivo kao Zoran Milanović.

Jedna od njegovih čestih retoričkih taktika jest korištenje prolepse – pretpostavi protuargument koji bi mu netko mogao spočitnuti pa onda sam na njega reagira u govoru. Tako je i ovaj put pretpostavio da bi mu mogli prigovoriti da o hrvatsko-srbijanskim odnosima govori subjektivno, s pozicije Hrvata. No, i sam priznaje da nije i ne može biti objektivan, ali da to ne umanjuje njegova nastojanja u poboljšanju susjedskih odnosa dviju zemalja. Teško da bi se tom govoru našla neka zamjerka pa čak i dežurnih kritičara koji njegove govore ne prihvaćaju benevolentno.

Uz premijera i predsjednika, govor u Kninu održao je i general Ante Gotovina. Nešto rječitijim i opširnijim govorom nego jučer, general je pozvao na zajedništvo i nacionalni ponos. U usporedbi s iskusnim političarima, Ante Gotovina nije vrstan govornik, međutim, već nekoliko riječi prisjećanja na povijesne trenutke, osobito ako one dolaze od jedne od najzaslužnijih osoba u operaciji Oluja, mogu biti inspirativne i pobuditi osjećaje ponosa, zahvalnosti i poštovanja.

A upravo je to cilj komemorativnih govora, prisjetiti se zaslužnih, odati im poštovanje i pobuditi ponos kod onih koji su iza njih ostali.

Kao što je rekao grčki vojskovođa Periklo u svom govoru Palim Atenjanima: Gdje su, naime, za hrabrost ustanovljene najveće nagrade ondje su državljani i najbolji ljudi.

Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene