Potraga za podstanarskim stanom za većinu je noćna mora. "Najam se bezobrazno podigao. Samo zato što se zna da ljudi nisu kreditno sposobni da kupe stan. Ljudi negdje moraju živjeti, to svi koriste i dižu najamninu", kaže Renata iz Zagreba.
"Jednostavno nema ničeg. Premali prostor, odustale smo brzo. Ja sad putujem svaki dan jer nema smisla. Jako je skupo, preskupo!" kaže studentica Ema.
Razlog skupoće odnos je ponude i potražnje.
"Dakle, imamo više potražnje nego što je ponuda na tržištu. Stoga svi zanimljivi stanovi koji su u nekoj zoni tramvaja, koji su novouređeni, koji su ljepše opremljeni, manjak je njih na tržištu i jednostavno je veća navala", objašnjava Jelena Kravoščanec Todorović, direktorica u agenciji za nekretnine.
U oglasima se nađe svašta. Često i s nerealnim cijenama. Prosječne cijene najma jednosobnog novouređenog stana u Zagrebu su oko 500 eura, dvosobnog oko 700-800 eura i trosobnog oko 1000 eura. Cijene su skočile za oko 15 posto. Dalmacija je tek posebna priča. Podstanari se muče s onom "u najmu si do sezone".
"Kad dođe šesti mjesec i sezona, onda tjeraju. Toga nema u ugovoru, pa onda nije baš tjeranje, ali tako se može interpretirati", kaže Jan iz Splita.
Itekakvu reakciju dobila je objava jednog najmodavca u Facebook grupi za najam stanova. Zanimalo ga je zašto su ljudi šokirani oglasom u kojem od najmoprimca traži na uvid u primanja i zaposlenost stanara, primjerice platnu listu.
"Platnu listu da on mene traži?! Ne, ne bih dao! A platnu listu traži da se osigura", kaže Matija iz Zagreba.
"Netko tko nije sklon to dati može jednostavno reći: 'OK, to nije stan za mene i ne želim ići u stan gdje je vlasnik to tražio.' Ali u osnovi vi to možete tražiti. Vani, u nekim državama u kojima je uređenije tržište normalno je da se mora pokazati nekakav dokaz o primanjima, o zaposlenju", poručuje Kravoščanec Todorović.
Pročitajte i ovo
Obiteljima s malom djecom i vlasnicima kućnih ljubimaca pravi je izazov naći stan. Krajnje je vrijeme da se na tržište nekretnina uvede reda.
Gost Dnevnika Nove TV o cijenama nekretnina
Reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica o kretanjima na tržištu nekretnina razgovarala je s Dubravkom Ranilovićem iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.
Čitav je niz bizarnih ponašanja najmodavaca, ulazi se u stanove i uvjetuje se. Ranilović objašnjava kako se mogu regulirati odnosi na tržištu.
"Mi imamo regulirano tržište. Imamo Zakon o najmu stanova, imamo i Zakon o zakupu stanova. No problem je što su najmoprimci u nepovoljnom odnosu i pristaju na mnoge kompromise, tako da ne potpisuju ugovore. Kad bismo mi svi sklapali ugovore, plaćao bi se porez i vlasnici stanova onda ne bi mogli izbacivati stanare kad žele, tako da pozivamo sve da sklapaju ugovore o najmu", poručuje.
Sve je teže ući u dugoročni najam tamo gdje je turizam. Je li vrijeme da tu država uskoči s izgradnjom priuštivih stanova?
"Više je tu problema, prije svega taj nerazmjer u porezu. Mi imamo nizak paušalni porez na turistički najam, što je dodatno pogoršalo situaciju na tržištu jer stanovi iz dugoročnog najma prelaze na turistički najam. Za dugoročni najam je svega manje od 1000 stanova u Zagrebu, a više od 3000 stanova je za turistički najam. Porez, paušalni je po krevetu 0,5 presječeno na ukupan prihod, dok je na tržištu dugoročnog najma taj porez 8 posto. Država treba odlučiti što joj je prioritet. Treba se stvoriti i odnos prema institucionalnom najmu. Treba nam taj socijalni aspekt. Trebamo programe priuštivih stanova i bez toga se tržište neće riješiti", pojašnjava.
Ide nova runda APN-a, a Ranilović objašnjava hoće li ona zakomplicirati situaciju.
"Mi smo o APN-u rekli da je to mjera za kreditno sposobne. Ta mjera je u tom smislu promašena. Neće zakomplicirati, ali tržište cjenovno raste", kazao je.
Uvjeti stanodavaca i imaju li na to pravo?
Na pitanje imaju li pravo stanodavci određivati da stanove, primjerice, ne mogu iznajmljivati ljudi s djecom ili postavljati slične uvjete, Ranilović kaže: "To je njihovo pravo. Tržište je tako postavljeno, naravno da mogu tako raditi. Da je veće tržište, veća konkurencija, onda ne bi tako postavljali uvjete, ali za svoje vlasništvo mogu postavljati uvjete koje oni žele."
S obzirom na ulazak u eurozonu i Schengen, hoće li se situacija još mijenjati? "To je dobro za tržište nekretnina, ali puno je bitnije gospodarsko stanje, prije svega globalno, a onda i u RH. Kada smo ulazili u EU, svi su mislili da će cijene rasti, ali cijene su nastavile padati. Ulazak u Schengen ne znači da će automatski biti bolje, puno su bitniji parametri oko nas kao što su energetska kriza, pandemija... Vidjet ćemo kako će se stvari kretati na proljeće."
Ranilović smatra da se isplati ulagati i u neke nekretnine izvan Hrvatske, odnosno u zemljama EU-a. "Dok je ovakva inflacija, svima je zanimljivo ulagati u nekretnine jer one koliko-toliko zadrže vrijednost."
Pročitajte i ovo
Kaže da se isplati općenito ulagati u nekretnine. Ipak priznaje da su cijene nekretnina nerealne. Smatra da će se trendovi usporiti i krenuti u nekom drugom smjeru.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Objavljena kartaEuropol poslao upozorenje, istaknuo i Hrvatsku: "Suočavamo se s ovom prijetnjom kao nikad prije"
-
Ovo su rizični faktori...Šokantan porast broja oboljelih među mladima od ove vrste raka: "Imamo stvarno loše rezultate..."
-
zabrinjavajući trendOvo zanimanje više nije atraktivno: "Ne dao Bog da i njih uvozimo, to ne bi bilo dobro"
