Mladi su u pandemiji dovedeni do ruba. U Hrvatskoj je svaki drugi mladi ispitanik rekao da mu se urušilo mentalno zdravlje, stoji u najnovijem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.
"Ono što nas je iznenadilo je da je značajno veći broj djevojaka koji dolaze na Zavod, čak je taj omjer 5 :1", kaže Katarina Dodig Ćurković iz KBC Osijek.
Posebno treba pripaziti na znakove anoreksije kod djeteta, ali tu si i depresivna stanja, pokušaji suicida, nesuglasice u obitelji i vršnjačko nasilje. Popis problema je dug, ali popis stručnjaka nije. Katarina Dodig Ćurković napominje i kako postoji problem s nedostatkom dječjih psihijatara.
"Taj broj bi trebao biti 130, 140. Nas ima 45. Ja bih rekla da je najlošija slika u Dalmaciji. Od Dubrovnika do Zadra nema stacionarne skrbi", napominje. Kod građana nakon pandemije anksiozno depresivni poremećaji rastu za 25 posto!
"Vidimo puno više prvih kontakata s psihijatrijskom službom, što nam donekle svjedoči da su ljudi dosta opterećeni, da živimo u izazovnim vremenima", kaže psihijatar Ante Silić iz KBC Sestre Milosrdnice.
Pandemija, potres, rat u Ukrajini, porast cijena...Pomoć treba potražiti kada probijete vlastitu granicu anksioznosti. "Kada primijetite da vaša razina funkcionalnosti opada, kada primijetite da je potrebno sve više napora ulagati za obavljati rutinske, svakodnevne zadatke", poručuje psihijatar. Iako mnogi nisu dobro, o tome se i dalje teško otvoreno govori.
"Definitivno još uvijek živimo u vremenima u psihijtriji koje obilježava stigma, često čujemo ne treba mi pomoć, nemoj da mi ostane to u dosjeu šta god to značilo jer nema dosjea", kaže psihijatar.
I zato je, kaže doktor Silić, dobro kada se o tome javno govori.
Jer jednako kao za srce, bubreg ili zub - važno je pobrinuti se i za zdravlje u našoj glavi.
"Njezin je moto - prekinimo stigmu"
Tena Sakar Vukić, kreatorica digitalnog sadržaja dobro je poznata na društvenim mrežama. Boluje od bipolarnog poremećaja. Njezin je moto - prekinimo stigmu.Tena Sakar Vukić bila je gošća reporterke Dnevnika Nove TV Martine Bolšec Oblak.
"Poremećaj mi je dijagnosticiran 2008. godine u Vrapču. Prvi simptomi su krenuli 2006. godine na prvoj godini fakulteta, PMF-a, kada sam se pogubila i nisam više funkcionirala, a nisam znala što mi se događa. Bipolarni poremećaj ima dva lica. Poremećaj ima maniju i depresiju. Manija je patološki povišeno stanje kada ste ekstremno veseli, energični, mozak radi sto na sat, a druga stepenica manije je psihoza, ako krenu paranoidne ideje, paranoidni strah, upravljanje ljudima kroz misli, čitanje misli. Druga krajnost je depresija koja daje osjećaj jada, tuge, bezvrijednosti i neželje za životom", pojašnjava.
"Javljaju mi se svi..."
Tena se liječi i uzima terapiju.
O komentarima na društvenim mrežama kaže: "To je moja publika i to je moja digitalna obitelj s kojom dijelim sve oko bolesti, jer to je jedini način da se to transparentno komunicira i skine stigme. Ja uvijek saslušam ljude, ali uvijek, uvijek usmjeravam na stručnjake koji će im pružiti adekvatnu pomoć.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Javljaju mi se svi. Javljaju mi se i osobe koje je strah otkaza, koje je strah poslodavaca. Javljaju mi se mala djeca koja su zlostavljana u školi. Ja ih upućujem da se jave roditeljima, a ne meni, da se jave stručnjacima i to govori da treba podići mentalno zdravlje na višu razinu", kazala je zaključno ova mlada hrabra žena.
Pohvalno je javno govoriti o tome i maknuti stigmu s mentalnih bolesti, ali stvar je u sustavu, jer se mora pobrinuti da sustav ima dovoljno kapaciteta i mogućnosti da pomogne svima kojima treba.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
