Ususret obilježavanju 30. godina od vojno-redarstvene operacije Oluja, gošća Dnevnika Nove TV bila je Vesna Škare-Ožbolt –svjedokinja vremena i visoka državna dužnosnica prije, tijekom i nakon operacije Oluja.
Kao Tuđmanova savjetnica i u pregovaračkim timovima, pomno je pratila što se događalo na političkom i vojnom planu na ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Evo kako je definirala međunarodni položaj Hrvatske u danima prije Oluje.
"Cijela 1995. godina bila je veoma intenzivna. Međunarodna zajednica nije znala na koji način riješiti ovaj problem. Imali smo dvije mirovne misije UMPROFOR i UNCRO koje nisu dovele do rezultata. Nudio se čak i plan Z4, odnosno država u državi. Dakle da Kninska krajina postane država unutar Hrvatske. To apsolutno nije dolazilo u obzir", započela je Škare-Ožbolt.
Potom su se dogodile vojne ofenzive u Bosni i Hercegovini, u sedmom mjesecu je pala Srebrenica, a nije daleko bio ni pad Bihaćke enklave koja je isto tako bila zaštićena UN-ova zona.
"Postojala je mogućnost da i ona padne i doživi sudbinu Srebrenice. Međunarodna zajednica bila je poprilično bespomoćna. Iako se prijetilo udarima do toga nije došlo", rekla je pa se prisjetila gdje je Hrvatska bila u tom periodu.
"Hrvatska vojska je 1995. godine, nakon što je provela izvrsnu operaciju Bljesak, ostala i dalje presječena na pola. Preko 30 posto teritorija je bilo okupirano. Kako je rekao Ivić Pašalić, akcija je započela vođenjem pregovora u Ženevi. Važno je reći da je Hrvatska uvijek davala prednost pregovorima i iscrpljivali smo se u pregovorima do god je to imalo nekakvog smisla. Kad više nije imalo smisla, poduzimala se vojna akcija", objasnila je.
Pročitajte i ovo
Dodala je i da je Oluja bila veličanstveno određena vojna akcija koju danas izučavaju na svim vojnim učilištima.
Reporterka Dnevnika Nove TV Romina Knežić primijetila je da se u oku bivše ministrice pravosuđa tada vidjela suza.
"Emocije su proradile. Posebno je lijepo vidjeti ovo obilježivanje, nakon 30. godina. Pamtim i sjećam se. Bila sam jako mlada kada je bilo formiranje garde na stadionu. Sjećam se i onog prvog vojnog mimohoda koji je bio jako važan. U to vrijeme dolazilo je do pokušaja ujedinjavanja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. Da se to dogodilo, Hrvatska bi bila jako, jako ugrožena i jako bi to dovelo do komplicirane situacije", kazala je.
Potom je odgovorila zbog čega je Hrvatskoj i njezinim građanima ovakvo obilježavanje Oluje bitno. Koja poruka se šalje građanima, ali i svijetu.
"Pa za Hrvatsku je to bitno jer Hrvatska ne slavi rat. Hrvatska obilježava završetak rata. Dakle, mi ne propagiramo oružje i propagiramo slobodu. Hrvatska se vojnom operacijom oslobodila. Ona nije nikoga napala niti je imala nikakve agresivne planove. Ona je oslobađala svoj teritorij. To je bitno na unutarnjem planu", rekla je Škare-Ožbolt.
Kazala je i kako su to bila vremena u kojima su obični ljudi postajali jako veliki ljudi. Vremena u kojima su i branitelji i prognanici i građani cijele Hrvatske branili Hrvatsku i oslobađali je.
"To je jedna velika poruka jedinstva i zajedništva, a na međunarodnom planu jako je važno da se Hrvatska na kraju svojim vlastitim snagama oslobodila, a ponašala se, ja bih rekla, po svim standardima međunarodnog prava", rekla je.
Iznijela je i svoja očekivanja za mimohodom koji će se održati 31. srpnja u Zagrebu.
"Očekujem da će to biti doista jedna veličanstvena vojna parada kakvu Hrvatska zaslužuje. U ono vrijeme, kad je bila prva parada, postojao je Sjevernoatlantski savez i mi smo se sa čežnjom pitali – hoće li Hrvatska ikada postati dio toga? Danas smo članica NATO-a, dio smo civilizirane Europe i to je velika stvar. Očekujem da će na mimohodu biti zajedništva bez nekakve patetike. Doista, u pravom smislu riječi, zajedništvo i snaga", rekla je.
Škare-Ožbolt godinama je bila uz prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana. Otkrila je čega se posebno sjeća od suradnje s njime.
"On je bio izvrstan strateg. U toj osobi su se uklopile sve osobine i povjesničara i stratega i političara. Hrvatska je imala sreću što je u tim trenucima on bio na čelu. I uopće što se taj trenutak povijesti dogodio. Mislim da bio zadovoljan sa svim onim što je Hrvatska postigla, jer upravo tome on i težio. To je bio njegov program. Težio je da Hrvatska postane dio zapadne Europe, da postane dio Europske unije, a i posebno NATO-a", rekla je.
Dodala je što bi prvi hrvatski predsjednik poručio građanima danas.
"Sugerirao bi da se manje svađamo, da se manje dijelimo. To su ustvari postavke njegovih politika na temelju čega je dobio i prve izbore i obranio Hrvatsku", rekla je.
Za kraj je komentirala treću po redu optužnicu u aferi Agrokor.
"Ovo apsolutno nije svijetla točka hrvatskog pravosuđa. Doista je teško prognozirati što će sve još biti, ali najveća šteta je učinjena ljudima koji su praktički mete ove cijele priče i koji se povlače po blatu već niz godina. Ogromni su troškovi. Mislim da će netko ipak morati za ovo sve snositi odgovornost", rekla je.
Za kraj je rekla da joj je teško procijeniti kakva će biti presuda u slučaju Agrokor, ali i da smatra kako će pravda, koliko god bila skupa, ipak biti ipak postignuta.
