Google na 130. obljetnicu rođenja Meštroviću posvetio početnu stranicu

Ivan Meštrović danas je osvanuo na početnoj stranici Google.hr, kao najnoviji 'Doodle' uradak, a povod je 130. obljetnica tog velikog hrvatskoj kipara.

Pročitajte i ovo Nizala uspjehe Ljudmila Rudenko: Google Doodle posvećen ukrajinskoj šahistici Poznat po pH ljestvici S. P. L. Sørensen: Google Doodle posvećen danskom kemičaru

>> I Google slavi rođendan Ive Andrića!

Od Slavonije do Beča

Meštrović je rođen u Vrpolju, u Slavoniji, 1883. godine, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu Otavice u Dalmaciji.

Sa šesnaest godina, Harold Bilinić, kamenorezac iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Školovao se i studirao u Beču.

Prve izložbe

Svoju prvu izložbu priređuje 1905. godine u Beču sa grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Noveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštrović počinje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izložbama.

Godine 1908. seli se u Pariz gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi više od pedeset skulptura u dvije godine. Skulpture napravljene u tom razdoblju, donose mu međunarodni ugled. U Beograd se seli sa ženom na nekoliko mjeseci 1911. godine, a ubrzo potom u Rim, gdje je proveo naredne četiri godine studirajući na skulpturama antičke Grčke. Na Svjetskoj izložbi umjetnosti, održanoj 1911. godine u Rimu, pobjeđuje i dobiva prvu nagradu za kiparstvo, postaje popularan i stječe naklonost talijanske i strane kritike.

Jugoslavenski odbor

Tijekom Prvoga svjetskog rata, putovao je kako bi sudjelovao na izložbama u Parizu, Cannesu, Londonu i Švicarskoj.

Meštrović je bio aktivan i djelovao je na osnivanju Jugoslavenskoga odbora.

Antifašist i antikomunist

Tijekom Drugoga svjetskog rata, zbog njegovoga antifašističkog stava, kada je osudio talijanski iredentizam prema Dalmaciji, te stava prema Njemačkoj, kad je odbio Hitlerov poziv za posjetu Berlina tridesetih, ustaše su ga zatvorili na tri i pol mjeseca (osudivši ga na smrt). Uz pomoć Vatikana, prebacio se u Veneciju zbog izlaganja na Venecijanskome Bienalu 1942. godine, zatim opet odlazi u Rim, a potom u Švicarsku.

Titova Jugoslavija pozvala je Meštrovića na povratak, ali je on odbio živjeti u komunističkoj zemlji. Sveučilište u Syracusi ponudilo mu je profesorsko mjesto i on se preselio u Sjedinjene Države. Godine 1954. dobio je američko državljanstvo.

U rujnu 1955. godine postaje profesor na Sveučilištu Notre Dame.

Djela

Uz herojsko-nacionalni i intimistički ciklus, religiozni ciklus zauzima središnje mjesto u Meštrovićevu stvaralaštvu (sakralni objekti, skulpture u mramoru, bronci i drvu), u kombinaciji arhajskog, 'gotizirajućeg', secesionističkog i ekspresionističkog stila. 'Gotizirajuća ekspresivna mistika' našla je svoj izraz u kapelici Sv. Križa u Kašteletu (Split), s velikim drvenim Raspelom (1917.) i nizom drvenih reljefa s prizorima iz Kristova života (1917.-1953.). Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920.-1923.) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s dušama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj Knina nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook