No pasaran, dosta je! - samo su neke od poruka koje su prosvjednici uputili Vladi zbog nemogućnosti obavljanja djelatnosti prouzrokovanih epidemiološkim mjerama. Ljudi na ulicama, policija na trgu, dijeljenje maski, ne nošenje maski i sve to zbog virusa koji je prošle godine bio zaslužan za kompletno zaključavanje gospodarstva.

Galerija


U takvoj situaciji s dalekosežnim posljedicama na ovu, a predviđa se i na iduće godine u Hrvatskoj se povećava štednja.

''Depoziti građana u domaćim bankama u prošloj godini su porasli za otprilike 12 milijardi kuna, to je gotovo šest posto. Sada iznose nekakve 224 milijarde kuna'', kazao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.

Šošić je objasnio i kako je došlo do toga.

''Takva kretanja su naizgled iznenađujuća. Međutim, u krizi smo očekivali da će građani smanjiti potrošnju snažnije nego što su im se smanjili dohodci. Mi ocjenjujemo da su građani u prošloj godini potrošili 15 milijardi kuna manje nego u 2019. godini. To je bio izvor za rast štednje od čega je dio završio u depozitima banaka", rekao je ekonomist.

  Europa ulaže 20% svog budžeta u digitalizaciju Rasprava u Europskom parlamentu vrijedna 672,5 milijardi eura: ''Pred nama je ogromna prilika koju ne smijemo propustiti''

Istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je zanimljiv podatak da u 57 analiziranih zemalja svijeta svega jedan posto bogataša posjeduje gotovo 44 posto kompletne financijske imovine.

U Hrvatskoj štednja po glavi stanovnika iznosi nešto više od 50 tisuća kuna. Najviša je u Istri, najniža u Vukovaru, a kakvo je stanje u Zagrebu provjerili smo na terenu.

"U 2020. sam manje potrošio novca nego inače radi situacije neizvjesne što će biti sljedeće godine", kaže građanin i dodaje da nije uspio uštedjeti.

"Da trošio sam manje zato što sam manje išao zbog korone, manje sam išao u dućane. Uštedjelo se dosta", kaže drugi građanin.

"Ja sam puno uštedjela novca jer nema izlazaka, nema putovanja, nema ništa. Onda sam uštedila novca", kaže građanka.

"S obzirom na moju penziju imam dobar plan potrošnje. Skromna sam pa onda uvijek jednako de facto, ono najosnovnije", dodaje druga.

Osim, novca koji je mogao ostati sa strane jer ga određene mjesece nismo ni imali gdje potrošiti faktor koji je potaknuo rast depozita jest i sklonost građana sigurnijim ulaganjima, smatra glavni analitičar HNB-a.

Namještanje kontejnera u Banovini - 2 Neke objekte na Banovini još nisu obišli statičari: Nedostaje više od 200 kontejnera - "Nitko nas ništa nije pitao..."

''Oni su nakon izbijanja krize u ožujku i travnju podigli znatne iznose, govorim o milijardama kuna sredstava iz investicijskih fondova i preselili su dio tih sredstava i u banke. Tako da imamo u ožujku i travnju, mjesecima u kojima inače ne rastu depoziti u bankama, porast za 3 milijarde kuna'', dodao je Šošić.

Negativan učinak na rast depozita imala je prošlogodišnja slabija turistička sezona. Još ćemo vidjeti jesu li opravdana velika nadanja u 2021. na makro razini, na onoj mikro zanimalo nas je hoćemo li ove godine biti skloniji štednji ili potrošnji?

''Ako pogledamo zadnje pokazatelje fiskalizacije vidimo da se promet u maloprodaji početkom godine vratio na prošlogodišnje razine tako da čini se da građani malo sada od tih sredstava koja su ušparali u prošloj godini, pogotovo ako se počne brže cijepiti, ako se smanji neizvjesnost onda će dio tih sredstava preusmjeriti u potrošnju'', kaže ekonomist.

Slovenci najavljuju negativne kamatne stope na iznose veće od sto tisuća eura. Dakle, za čuvanje tolike količine novca banke će naplatiti kamate tvrtkama, no ne i fizičkim osobama. U Hrvatskoj još nema govora o takvoj praksi.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!