Liječnici, medicinske sestre, njegovatelji, ljekarnici: svugdje u Europi manjak medicinskih djelatnika pritišće sektor koji je godinama u krizi, piše Europska novinska redakcija (ENR), u kojoj je i Hina.
Europski zdravstveni sektor škripi od starosti svojih pacijenata, ali i radne snage. Manjak kvalificiranih radnika, što je dio šireg trenda u mnogim drugim sektorima gospodarstva, osobito teško pogađa pružatelje zdravstvene skrbi potrebne sve većem broju ljudi.
Agencija Europske unije za rad Eurofound u izvješću iz 2023. sažela je situaciju: "Manjak radne snage naročito je prevalentan u sektorima s izazovnim radnim uvjetima, poput zdravstvene i dugotrajne skrbi. Tomu su pridonijele niske razine ulaganja zajedno s učinkom pandemije i rodno segregiranog tržišta rada. Sve starije stanovništvo i radna snaga EU-a dodatno će pogoršati te manjkove u idućim godinama".
Situacija se čini sličnom u mnogim članicama Unije i u državama koje se namjeravaju pridružiti bloku. Zemlje se suočavaju s istim poteškoćama povrh sveprisutnog problema sve viših zdravstvenih troškova.
Starenje stanovništva
Demografske promjene diljem EU-a su intenzivne, pri čemu se udio stanovništva starijeg od 65 godina povećao s 16 posto 2000. na više od 21 posto 2023., prema izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2024.
Predviđanja upućuju na dodatan rast tog udjela na gotovo 30 posto do 2050.
Podaci iz Italije predviđaju upravo takav razvoj situacije. Prema izvješću Meridiano Sanita koju je objavio think tank Teha, to bi ugrozilo zdravstveni sustav. Na starije osobe danas otpada oko 60 posto nacionalnog izdvajanja za zdravstvo iako one čine samo 25 posto stanovništva.
Francuska uprava za istraživanja i statistiku ministarstva socijalne skrbi (DREES) upozorila je da će sa sve starijim stanovništvom i očekivanim povećanjem broja kroničnih bolesti potreba za zdravstvenom njegom narasti za oko 55 posto do 2040., mnogo više nego što će rasti broj medicinskih sestara.
Nova njemačka ministrica zdravstva Nina Warken pozvala je na bolje radne uvjete za zdravstvene radnike kako bi se bolje brinuli za sve starije stanovništvo zemlje.
Starenje radne snage
No, poput općeg stanovništva, stare i oni koji o njima skrbe.
Francusko regulatorno tijelo medicinskih sestara u ožujku je upozorilo da radna snaga neće odgovarati budućim potrebama zdravstva unatoč povećanju broja djelatnika. Početkom ožujka bilo je registrirano 565.553 medicinskih sestara, od kojih su 87 posto činile žene. Prosječna dob "iznosi oko 40", rekla je čelnica tijela Sylvaine Maziere-Tauran. Oko 12.000 medicinskih sestara starije je od 60 godina.
Prosječna dob medicinskih sestara u Bugarskoj je 2024. bila 49 godina, prema tamošnjem udruženju zdravstvenih djelatnika (AHCPBG). Oko 20 posto bugarskih medicinskih sestara već je u dobi umirovljenja, u usporedbi sa samo četiri posto u drugim zemljama članicama EU-a, rekla je predsjednica AHCPBG-a Petja Nedkova. Od 2015. godine broj medicinskih sestara pao je za 30 posto.
U Španjolskoj 49.791 medicinska sestra ima između 55 i 64 godine te se za njih očekuje da će otići u mirovinu u narednih 10 godina, prema studiji španjolskog istraživačkog instituta. Španjolska u tom području i dalje kasni za Europom sa stopom od 6,3 profesionalaca na 1000 stanovnika, što predstavlja manjak od gotovo 123.000 medicinskih sestara.
Čelnik talijanskog zavoda za statistiku (ISTAT) Francesco Maria Chelli kazao je da je prema procjenama oko 77 posto liječnika opće prakse u zemlji starije od 55 godina. Chelli je objasnio da "brojnost i starenje medicinskog osoblja predstavljaju kritična pitanja za zdravstveni sektor, također u svjetlu budućeg povećanja potražnje za skrbi zbog dinamike stanovništva".
Prekomjeran rad
Broj liječnika i medicinskih sestara po broju pacijenata veoma se razlikuje diljem Europe. Statističke podatke teško je uskladiti, no u Europskoj uniji postoje u prosjeku četiri liječnika na 1000 stanovnika. Za medicinske sestre taj je broj oko devet.
Hrvatska ima oko 4,6 medicinskih sestara na 1000 stanovnika. Njihov manjak znači da postojeće rade iznimno duge smjene s minimalnim pauzama, što dovodi do visokih razina stresa i sindroma izgaranja.
U Španjolskoj pružatelji primarne zdravstvene skrbi istaknuli su manjak financiranja i radne snage, koji su doveli do dužih listi čekanja za medicinske postupke. Svaki liječnik u Španjolskoj u prosjeku odradi 6906 konzultacija godišnje, odnosno 28 svakog dana. Za medicinske sestre taj broj iznosi 4104 (16,6 po danu).
Raspoređenost
Bolnice i liječnici često su koncentrirani u urbanim područjima, dok se drugi krajevi suočavaju s niskim omjerima liječnika i medicinskih sestra i pacijenata.
U Francuskoj su predgrađa i neke pogranične regije uglavnom slabije pokrivene. Liječnici i studenti medicine u travnju su prosvjedovali protiv predloženog zakona koji bi regulirao gdje liječnici smiju obavljati praksu kako bi se reagiralo na taj problem.
Dvadeset posto medicinskih sestara u Bugarskoj radi u glavnom gradu Sofiji.
Premda broj liječnika po broju stanovnika u Hrvatskoj nije daleko od europskog prosjeka, neravnomjerno su raspoređeni te ih manjka u ruralnim područjima i na otocima.
Portugal ima 5,6 liječnika na tisuću stanovnika, no taj broj uključuje sve registrirane liječnike neovisno o tome obavljaju li liječničku praksu. Ruralni krajevi i oni u unutrašnjosti zemlje suočavaju se s većim poteškoćama kada je riječ o privlačenju i zadržavanju medicinskih profesionalaca, što dovodi do nejednakog pristupa zdravstvenoj skrbi.
Odlasci liječnika i medicinskih sestara
Niske plaće, loši uvjeti rada i ograničene prilike za profesionalni razvoj potiču liječnike i medicinske sestre da posao traže u inozemstvu.
Između 2019. i 2024. više od 6000 kliničara napustilo je portugalsko javno zdravstvo, što je pogoršalo manjak djelatnika, a naročito u kritičnim područjima poput porodništva i pedijatrije. Mnogi profesionalci odlučuju se za privatni sektor ili odlaze u inozemstvo u potrazi za boljom plaćom i radnim uvjetima.
Bosna i Hercegovina godinama se suočava s neprestanim odljevom medicinskih djelatnika. Prema procjenama zdravstvenih instituta na razini entiteta i međunarodnim organizacijama, tijekom proteklog desetljeća više od 4000 medicinskih sestara i tehničara te gotovo 2000 liječnika napustilo je zemlju.
Bugarski zdravstveni djelatnici u svibnju su tražili 150-postotno povećanje plaća. Čelnica sindikata Maja Ilieva kazala je da su plaće medicinskih sestara niže od radnika u supermarketima, što profesiju čini neprivlačnom.
Hrvatska je iskusila masovan egzodus liječnika i medicinskih sestara koji su otišli u inozemstvo radi boljih plaća. Prema prošlogodišnjim podacima Hrvatskog liječničkog zbora, u deset godina otkako se Hrvatska pridružila Europskoj uniji, ukupno je 1214 liječnika napustilo državu.
Prema procjenama iz 2024., u Hrvatskoj nedostaje oko 4000 medicinskih sestara. Većina liječnika i medicinskih sestara otišla je u Njemačku, Austriju, Irsku i Švedsku. Ipak, nakon znatnih povećanja plaća odljev se usporio.
Slovenija je također doživjela iseljavanje medicinskih djelatnika u druge zemlje. Prema izračunima komore medicinskih sestara za 2022., postoji manjak medicinskih sestara od 20 do 25 posto u bolnicama i na razini primarne zdravstvene zaštite. Također, nema dovoljno liječnika, njegovatelja u domovima za starije i nemoćne te ljekarnika. Slovenija je dosad uspijevala privlačiti radnike iz drugih republika bivše Jugoslavije, no i njihov broj se smanjuje.
Njemačka je bila zemlja koju su odabrali brojni zdravstveni djelatnici. Prema službenim statistikama, oko 20 posto djelatnika u bolnicama i domovima za starije i nemoćne dolazi iz inozemstva.
Je li više novca dovoljno?
Program EU4Health, koji je prvotno usvojen kao odgovor na pandemiju COVID-a, pruža financijsku podršku za zdravstveni sektor. U proračunu 2021. – 2027. predviđa 4,4 milijarde eura za jačanje zdravstvenih sustava. Premda su sredstva uglavnom usmjerena na jačanje otpornosti EU-a na zdravstvene prijetnje, borbu protiv raka i farmaceutsku strategiju, neke države su ga također namijenile za svoje zdravstvene radnike.
BiH, kandidatkinja za članstvo u EU-u, također se pridružila programu u srpnju 2024., čime je zemlja prvi put dobila pristup europskim sredstvima sa svrhom digitalizacije i jačanja otpornosti zdravstvenog sustava te osiguravanja dodatne obuke za djelatnike u medicini. Premda je riječ o prvim koracima, očekuje se da će dostupna sredstva doprinijeti modernizaciji opreme, poboljšanju radnih uvjeta i uvođenju programa za profesionalni razvoj.
Slovenija je djelomično koristila sredstva iz plana za oporavak i otpornost kako bi pokušala riješiti manjak radne snage u zdravstvenom sektoru s obzirom na to da plan predviđa specifično financiranje za jačanje kompetencija medicinskog osoblja radi osiguravanja kvalitete usluge i digitalne transformacije zdravstvenog sustava.
Mnoge mjere za rješavanje tog problema fokusiraju se na plaću i uvjete rada, zaključio je Eurofound u svom izvješću iz 2023. Premda su inicijative za suočavanje s problemom niskih plaća u nekim zemljama središnje i istočne Europe, poput Hrvatske, pomogle smanjiti broj ljudi koji razmatraju rad u inozemstvo, često nije dovoljno usredotočiti se isključivo na plaće.
Žene će izvući deblji kraj
"Moramo se nositi s nezadovoljstvom (prema) javnom zdravstvenom sustavu i posljedičnim poteškoćama pri zapošljavanju profesionalaca", istaknuo je nedavno talijanski ministar zdravstva Orazio Schillaci.
Izvješće Eurofounda predlaže razmatranje drugih čimbenika za kvalitetu života koji bi rad mogli učiniti privlačnijim, poput obrazovne infrastrukture, veće autonomije u odabiru radnih sati, pristupa obučavanju i napredovanju u karijeri te smislenijem poslu.
Iako se ti pokušaju uglavnom odnose na profesionalnu skrb, postoji i aspekt neformalne skrbi, koja će postati još važnija dok stanovništvo Europe stari. Već sada potrebe mnogih ljudi nisu zadovoljene kada je riječ o skrbi. Sve više starijih će trebati njegu u domovima za starije i nemoćne ili u domovima svojih obitelji. Tu skrb često pružaju članovi obitelji.
Prema think tanku Bruegel, žene će izvući deblji kraj ako se ne poduzmu nikakvi koraci radi pripreme sustava dugotrajne skrbi za nadolazeći porast potražnje s obzirom na to da skrb, formalnu ili neformalnu, pretežito pružaju žene. Također, za žene je vjerojatnije da će smanjiti svoj broj radnih sati jer moraju kod kuće pružati skrb, za što ne primaju plaću. Diljem EU-a više od tri četvrtine medicinskih sestara su žene.
