Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je u utorak da je dao nalog da se pokrene projekt izrade nacionalnog ispita s kojim bi se vrednovalo znanje učenika osnovnih škola nakon dva obrazovna ciklusa, ali da oni još neko vrijeme neće služiti kao podloga za upis u srednje škole.
Pročitajte i ovo
To bi bili standardizirani testovi koji bi se provodili u svim školama u Hrvatskoj, jedan nakon petog razreda a drugi nakon osmog razreda, kazao je Fuchs i dodao da bi se na taj način dobio uvid koliko su učenici kompetentni u gradivu koje su poučavani, koliko su dobre škole i kakvi su nastavnici.
Dakle dobili bi jasan presjek kvalitete obrazovnog sustava u tih osam razreda, ali ja niti jednom riječju nisam spomenuo malu maturu, kazao je novinarima.
Ispiti se po njegovim riječima ne bi ocjenjivali nego bi se gledao prosjek znanja na osnovu postotka uspjeha učenika.
Fuchs napominje da ispit sljedeće godine neće služiti kao podloga za upis u srednje škole, ali će ih u razrađenoj varijanti potencijalno biti moguće koristiti kao jedan od elemenata prilikom upisa, što će doprinijeti objektivnijem ocjenjivanju učenika u osnovnim školama.
Nalog za pokretanje projekta izrade nacionalnog ispita Fuchs je dao Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje.
Nacionalni ispit nitko ne može pasti
Dakle za razliku od državne mature, čije ocjene učenicima pomažu na upisu na fakultet, kod nacionalnih ispita osmaši ne trebaju strepiti od rezultata. Ovim se školarkama sviđa ideja istih ispita za sve vršnjake.
"Pošto su ocjene nekad bile poklanjane da se vidi tko stvarno zna i tko je naučio", kaže Leona Čičak iz 8. razreda OŠ Jure Kaštelana.
"Mene je zanimalo kako nakon 5. razreda djeca koja bi polagala taj ispit, meni nije bilo jasno, šta ako ne prođu, gdje će biti, kako će se bodovati i što će s tim", pita se Gabrijela Petrović.
Logična pitanja zanimaju učenike, pa smo ih postavili i ravnateljici centra koji je zadužen za provedbu nacionalnih ispita.
"Nacionalni ispit nitko ne može pasti jer vi niste vrednovani ocjenom. Vi kao učenik dobijete izvješće gdje se govori o razinama postignuća, ono vam zapravo kaže koliko je vaše znanje u odnosu na nacionalnu razinu", kaže Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a. A to za sada nije moguće jedino u Hrvatskoj i Grčkoj, od svih zemalja Europske unije, ističe Katavić. Za razliku od državne mature, ovo nisu ispiti visokog rizika, učenici će ih pisati u svojim učionicama sa svojim učiteljima.
"Stoga bi se krenulo s ispitima iz hrvatskog jezika i matematike, a dopuna tome bi bio modul kompetencija rješavanja problema. Peti razredi će možda provedeni biti u jesen, početkom nastavne godine jer će obuhvatiti nastavne sadržaje i ishode od 1. do 4. razreda, a u osmom razredu će se pisati na proljeće jer će obuhvatiti sadržaje i ishode od 5. do 8. razreda", kaže Katavić.
Iako rezultati nacionalnih ispita u početku neće služiti za upis u srednje škole, srednjoškolski ravnatelji pozdravljaju ovakve najave.
"Ono što je jako važno da na tim ispitima se ne ispituje sadržaj i činjenično znanje već postignutost ishoda učenika, što je učenik u stanju napraviti, kakvo znanje ima primjenjivo, kako zna rješavati probleme i logički zaključivati naravno ovdje na razini osnovne škole", objašnjava Suzana Hitrec, ravnateljica udruge srednjoškolskih ravnatelja.
Jer nacionalni ispiti, nadaju se svi, trebali bi podignuti kvalitetu obrazovanja i pokušati ispraviti staru hrvatsku boljku da se ne uči samo za ocjenu, već radi znanja.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
