Pročitajte i ovo
Prije 133 godine, 9. listopada 1880. godine u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde u Zagrebu se dogodio potres poznat kao Veliki potres u Zagrebu.
Na temelju podataka o štetama na objektima procjenilo se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercali-Cancani-Seibergove ljestvice, a procijenjena magnituda 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom na području Medvednice.
U Zagrebu je tada bilo 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada, a grad je imao oko 30.000 stanovnika. Gotovo svi građevinski objekti u gradu su bili oštećeni, a 12,6% zgrada bilo je teško oštećeno, nastali su otvori u zidovima, rušenje unutarnjih zidova i dijelova zgrade pa do rušenja cijele zgrade.
>>FOTO Velika poplava u Zagrebu prije 49 godina
U Zagrebu je poginulo dvoje ljudi a 29-ero ih je ozlijeđeno dok je veliki broj Zagrepčana, naročito onih koji su si to mogli priuštiti, nakon potresa odselio u druge gradove Austro-Ugarske monarhije. Siromašniji su ostali u gradu i intenzivno radili na saniranju ruševina kako bi barem dio stanovništva mogao dočekati zimu pod krovom. Književnik August Šenoa ostao je u gradu i pomagao unesrećenima. Zbog hladnoće je obolio od upale pluća i preminuo 1881 godine.
Zagrebačka katedrala pretrpjela je velike štete te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je trajala do 1906.
Osim katedrale i svi ostali sakralni objekti u gradu bili su oštećeni. Ipak, potres je potaknuo i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja je postala zaštitni znak grada, Zagreb je dobio i brojne nove palače, parkove i fontane. Novčana pomoć za unesrećene i obnovu stizala je iz cijele Europe.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
