Glavni zadatak institucije koja građane na godinu stoji više od 66 milijuna kuna je poticanje i organiziranje znanstvenog rada te primjena rezultata. Kome smeta znanstvenik koji ima sve uvjete zvati se članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti? Na pragu otkrića lijeku za oštećenje mozga, činjenica koja očito nije fascinirala hrvatske akademike pa u svoj znanstveni krug nisu pustili proslavljenog Ivana Đikića. 'Profesor Đikić je dobio sedam glasova i to u tajnom glasovanju', rekao nam je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Razreda medicinskih znanosti HAZU-a.
Pročitajte i ovo
Za postati dopisnim članom bilo je potrebno deset glasova, a iako nije glasovao jer je član suradnik, prof. dr. sc. Vjekoslav Jerolimov, iznenađen je ishodom. 'Moram priznati da je mene to iznenadilo, jer kolega Đikić je doista svjetska znanstvena osoba, figura.Sasvim sigurno bi kolega Đikić doprinio i puno značio', ističe Jerolimov. Zašto Akademija, koja uzgred budi rečeno živi na državnim jaslama, šikanira hrvatsku pamet koja je u inozemstvu gotovo u statusu brenda, zanima i bivšeg ministra znanosti. 'Cijela stvar liči na, reći ću nešto politički nekorektno, ali to moram izreći, na zavjeru mediokriteta', rekao je bivši ministar znanosti Gvozdan Zvonimir Flego.
Iako bi Akademiji trebala biti čast imati u redovima takvog znanstvenika, Đikiću ipak pljuska. Predsjednik razreda medicinskih znanosti, u cijeloj priči ne vidi ništa sporno. 'Pa ne bih ja to nazvao skandaloznim! Jedino bih htio istaknuti, to javnost ne zna, mi imamo vani veliki broj vrlo uglednih znanstvenika', objašnjava Kusić. 'Ja vjerujem da je on sada povrijeđen, ali ljudi se mijenjaju', zaključuje. Povrijeđen ili ne, Đikiću ovo nije prvi okršaj s domaćom znanstvenom elitom. Pokušali su mu i osporiti titulu izvanrednog profesora na Medicinskom fakultetu u Splitu. Sličan skandal s Akademijom, 2006. imao je i Miroslav Radman.
