Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sindikati su privredno i politički povezani s poslodavcima, upozoravaju naši sugovornici.


Diljem Hrvatske se proteklih tjedan dana prosvjedovalo od Vinkovaca do Splita, što bi trebalo upućivati na nešto veliko i značajno. Nažalost, realnost je potpuno drugačija pa već sada uoči završnog skupa na zagrebačkom Trgu bana Jelačića možemo mirne savjesti zaključiti da su doživjeli totalni fijasko.

Vezani članci Slika nije dostupna Lesar: Hrvati moraju svoja prava tražiti na ulici Slika nije dostupna Sindikati oprezni, šute i prikupljaju što više potpisa

Ovi prosvjedi su organizirani kao bunt radnika protiv harača i povećanja PDV-a, a sjećamo se koliko je nezadovoljstvo osjećalo u javnosti nakon njihovog donošenja. Tadašnje nezadovoljstvo se nije dva mjeseca kasnije materijaliziralo u jednako velike prosvjede. Sada se mnogi već pitaju jesu li uopće ikada više u Hrvatskoj mogući prosvjedi nalik onima 1996. za Radio 101. Naši sugovornici analitičari se ipak slažu da je u Hrvatskoj moguće da 50 tisuća ljudi izađe na Trg bana Jelačića, ali da ovoga puta nije bilo uvjeta za nešto takvo. Smatraju također kako građani znaju za sindikalnu povezanost s poslodavcima.

Analitičar Žarko Puhovski smatra da ovi prosvjedi nisu uspjeli iz nekoliko razloga. Prvi je opći i u tome se s njime slaže i politički analitičar Davor Gjenero, da nikada nisu mogući veliki prosvjedi kada je kriza na dnu, odnosno da je tako nešto moguće tek kada gospodarstvo krene prema gore pa građani budu nezadovoljni podjelom dobara.

'Sindikalna korupcija je tu i građani to znaju'

Kao jedan od najvećih razloga za neuspjeh sindikalnih prosvjeda Puhovski smatra činjenicu što su sindikati privredno i politički povezani s nekim drugim čimbenicima, odnosno s poslodavcima. 'Oni stalno govore o Vladi kao glavnom protivniku, ali pitanje Vlade je političko pitanje. Sindikatima bi glavni protivnik trebali biti poslodavci, ali to kod većeg dijela sindikata nije tako. Pravo sindikalno pitanje su poslodavci', upozorava Puhovski.

Tu se s Puhovskim ponovno slaže Gjenero koji ide korak dalje i upozorava da je tu na djelu sindikalna korupcija. 'Sindikati na razne načine rade za razne interese poslodavaca. Sindikalna korupcija je tu i građani to znaju. To se najbolje moglo vidjeti kod rasprave oko zabrane rada nedjeljom gdje je najveća sindikalna središnjica zastupala interese određenog poslodavca. Da, mislim na Anu Knežević i Todorića', upozorio je Gjenero. Politički analitičar kao razlog navodi i to što sindikati iz godine u godinu gube članstvo, ugled i društvenu moć. 'Zastupaju ih oni koje građani smatraju privilegiranima u odnosu na ostale zaposlene, koji ne osjećaju pritisak tržišta.

Puhovski kaže da je problem u tome što inače nije uloga sindikata da organiziraju prosvjede nego štrajkove. 'Prosvjede organiziraju političke stranke, a ne sindikati. Sindikati su trebali, kao u Francuskoj, zaustaviti željeznički i cestovni transport na četiri sata i to bi tek prodrmalo građane', rekao nam je Puhovski. Nekadašnji čelnik HHO- je istaknuo da same brojke, koliko god bile ružne, nisu dovoljan razlog za masovni bunt. 'Da, vi ćete njih ogorčeno komentirati u kafiću, ali nećete zbog njih pohriliti na ulicu. Pogotovo u situaciji kada imate sedam puta više zaposlenih koji se boje da ne ostanu bez posla', tvrdi Puhovski.

U medijima se proteklih dana provlačila teorija da su prosvjedi HUS-a zapravo Vladin trojanski konj te po nekima ovdje leži mogućnost zašto se građani nisu u većem broju priključili ovim prosvjedima, no nitko od naših sugovornika to nije želio komentirati. 'Ta priča možda jest točna, ali ja sam protiv unošenja urotničkih ideja u javnu raspravu. Istina je da je HUS osnovao Joža Manolić, ali što, sad bismo morali zaključiti da po toj liniji iza prosvjeda stoji Mesić?', komentirao je Davor Gjenero ovu teoriju.

'Prosvjede je trebalo odmah organizirati kada je donesen harač'

Dragutin Lesar, nekadašnji sindikalni čelnik i sadašnji nezavisni saborski zastupnik smatra da je glavni razlog u neuspjehu ovih prosvjeda taj što se održavaju dva mjeseca iza donošenja harača i povećanja PDV-a. 'To je trebalo odmah organizirati isti dan kada je postojala kritična masa. Pa što onda ako je bilo ljeto i godišnji odmori? Druga stvar, trebali su reći što iza završnog prosvjeda? Je li to samo početak nečeg većeg ili je to kraj? Građani se pitaju što sada i procjenjuju da ovi prosvjedi neće imati rezultata', rekao je Lesar.

Lesar je uvjeren da su mogući masovni prosvjedi, ali treba znati kada ih organizirati i mora se pojaviti netko tko bi to adekvatno odradio. 'Trenutna razina nezadovoljstva je dovoljna, samo to treba znati iskoristiti', upozorava Lesar. Sva tri naša sugovornika su kao velik problem naveli to što nema suradnje oporbe i sindikati te to nazvali tragičnim. 'Kada pogledate sve najveće promjene u Europi od narančaste revoluciije u Ukrajine, preko baršunaste revolucije do ove u Beogradu koju su nazvali oktobarskom, događale su se na ulici ali uz sudjelovanje oporbe. Žalosno je što nije došlo do sinergije sindikata i oporbe. A Radimir Čačić je stvarno osoba koja se razumije u sindikate. On je uistinu najkompetentniji da komentira ovu tematiku', bio je ironičan na kraju Lesar.