Udruga "U ime obitelji" uputila je u ponedjeljak dopis predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću te ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, pozivajući ih da "u najkraćem roku osiguraju prekid cenzure koju u Republici Hrvatskoj provodi društvena mreža Facebook".
Pročitajte i ovo
U udruzi tvrde kako im posljednjih dana stižu prigovori "brojnih intelektualaca, uglednika, medija, pravnih osoba i hrvatskih građana" koji na Facebooku pišu da je haška presuda nepravedna i da nije utemeljena na činjenicama te da dodaju da je takva pozicija Vlade i Sabora.
Proteklih je dana naime blokirano nekoliko Facebook profila news portala iz Hercegovine i to nakon izricanja presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne i samoubojstva generala Slobodana Praljka.
S blokadama i uklanjanjem pojedinih sadržaja su se na Facebooku uz medije suočile i neke udruge, kako s lijeve tako i s desne strane političkog centra. Među njima je udruga „U ime obitelji“ te Facebook stranica Antifašističkog vjesnika.
Vojska administratora
Na koji način Facebook odlučuje što je primjereno, a što ne pitali smo Maju Blumenšajn, voditeljicu digitalnog marketinga Nove TV.
''Facebook ima razvijen složeni algoritam koji je zadužen za filtriranje ogromne količine sadržaja koji se svakodnevno objavljuje, ili pokuša objaviti na toj društvenoj mreži. Algoritam funkcionira na način da detektira i uklanja ekstreman sadržaj čak i prije nego bude objavljen, međutim, postoji i cijela 'vojska' administratora koji zaprimaju i pregledavaju sve sadržaje koji korisnici mogu prijaviti kao nepoželjne na Facebooku odnosno one koje smatraju protivnima Facebook pravilima'', kaže Blumenšajn.
Facebook navodno zapošljava između 4.500 i 7.500 administratora, a oni odluke o uklanjanju sadržaja donose sukladno cijelom nizu složenih pravila koja često djeluju kontradiktorno.
"Balans pravila i slobode govora"
''Razlog tome je što Facebook i dalje želi održati balans između uvažavanja općeprihvaćenih pravila i prava na kojima se baziraju njihovi standardi, s jedne strane, i slobode govora s druge, odbijajući preuzeti stvarnu odgovornost za sadržaj objavljen na kanalu koji je odavno prerastao status 'samo' društvene mreže'', kaže Blumenšajn.
U uvjetima korištenja Facebooka koje malo tko pročita do kraja, popisani su sadržaji koji se procjenjuju kao rizilčni i kao direktna prijetnje općoj sigurnosti. Ti su sadržaji podijeljeni u opće kategorije: izravne prijetnje, samoozljeđivanje, opasne organizacije, nasilničko ponašanje i zlostavljanje, govor mržnje, kriminalne aktivnosti, seksualno nasilje i iskorištavanje te trgovanje zabranjenom robom.
''Iako u teoriji objašnjavaju kakav sadržaj je nepoželjan i vjerojatno će biti uklonjen, postoji cijeli niz kontradikcija iz kojih je vidljiv pokušaj Facebooka da održi balans između slobode govora i odgovornosti za opće dobro. Prije nekoliko mjeseci 'procurio'je interni Facebookov dokument koji služi kao priručnik za administraciju (nepoželjnog) sadržaja, a koji otkriva da npr. možete objaviti fotografiju zlostavljanja životinje, ali ne i video. Kako postoji cijeli niz takvih nelogičnih primjera, a i sami smo im svakodnevno svjedoci, s vremena na vrijeme može se dogoditi da vam 'prođe' sadržaj koji po svim pravilima nikako ne bi trebao biti na Facebooku. S druge strane, isto tako nedavno svjedočili smo i stvarnim uhićenjima upravo zbog tog sadržaja, pa univerzalnog savjeta nema. Osim, vjerojatno, vlastite savjesti'', govori Blumenšajn.
"Zahtjev "U ime obitelji" je promotivne prirode"
Ističe kako je zahtjev udruge "U ime obitelji" promotivne prirode te da je malo vjerojatno kako u udruzi stvarno očekuju da premijer utječe na poslovanje privatne kompanije.
''Facebook nudi cijeli niz alata za prijavljivanje nepoželjnog sadržaja, ali isto tako i opcije kojima se može tražiti revidiranje već donesenih odluka, a vjerujem da je udruga 'U ime obitelji' upoznata s obje mogućnosti obzirom da taj kanal dugo i uspješno koristi i za promociju vlastitih aktivnosti. Iz tog razloga, ovaj zahtjev u svojoj biti ima više promotivnu svrhu nego stvarno očekivanje da premijer utječe na politike i procedure privatne kompanije. Jer, iako Udruga svoj zahtjev temelji na ustavnom pravu na slobodu govora, u istom tom Ustavu štite se i poduzetnička sloboda te vlasnička prava što je poznato vjerojatno i podnositelju inicijative'', kaže Blumenšajn.
"Neka Željka Markić malo prouči uvjete"
Slično misli i Miroslav Ambruš-Kiš, stručnjak za nove medije i računalnu tehnologiju
"Facebook je američka privatna kompanija koja svoju uslugu korisnicima daje bez naplate. Korisnici pristaju na uvjete - svejedno je, čitali ili ne čitali - prema kojima je sve što korisnici objave, u vlasništvu te kompanije. Hoće li to ostati, ili biti obrisano, pod tim uvjetima nitko ne bi mogao utjecati čak ni kad bi kompanija imala sjedište u Hrvatskoj. Bilo bi poučno da Željka Markić malo prouči i te uvjete, a i razloge zašto kompanija nekoga blokira", naglašava Ambruš-Kiš.
MUP: "Ne možemo utjecati na rad društvenim mreža"
U Ministarstvu unutarnjih poslova pak poručuju kako na rad društvenih mreža ne mogu utjecati, osim u iznimnim situacijama.
"Ministarstvo unutarnjih poslova nije u mogućnosti utjecati na rad društvenih mreža, osim u slučajevima kada bi objavljeni sadržaji bili predmet kriminalističkog istraživanja, odnosno ukoliko postoji sumnja da su ispunjeni elementi prekršaja ili kaznenog djela, a sukladno pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske", odgovaraju iz MUP-a na upit DNEVNIK.hr-a.
U MUP-u poručuju kako nisu zaprimili nijednu prijavu građana koji bi se žalili na cenzuriranje sadržaja na Facebooku.
