Na južnoj granici Rusije s Gruzijom ponovno se odvija dobro poznat egzodus. Više od 113.000 Rusa prošlog je tjedna napustilo zemlju preko graničnog prijelaza Gornji Lars, a nagli porast broja ljudi koji odlaze odražava sve veći strah da se Kremlj sprema najaviti novu mobilizaciju.
Ruske vlasti posljednjih su mjeseci uvele sve agresivnije mjere novačenja, pojačale prikupljanje podataka o pričuvnicima i proširile ovlasti Nacionalne garde, što je dodatno potaknulo nagađanja o novom pozivu u vojsku.
Aleksej Tabalov, osnivač organizacije za ljudska prava School of the Conscript, koja štiti prava ročnika i vojnika, rekao je da je njegova organizacija posljednjih tjedana zabilježila porast zahtjeva za pravnu pomoć muškaraca vojne dobi, "ponajprije onih koji se nalaze u vojnoj pričuvi".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski početkom kolovoza rekao je da ukrajinske obavještajne službe očekuju da će Rusija do kraja godine pokrenuti "brzu mobilizaciju" nekoliko stotina tisuća muškaraca.
Ovo nije prvi put
Sličan prizor na gruzijskoj granici već je viđen. U rujnu 2022., kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo djelomičnu mobilizaciju oko 300.000 ljudi nakon početka invazije na Ukrajinu, Gruzija je postala jedno od glavnih odredišta za Ruse koji su pokušavali pobjeći iz zemlje.
Budući da je jedna od rijetkih zemalja u istočnoj Europi koja ruskim državljanima omogućuje ulazak bez vize, u samo tjedan dana tada je primila više od 100.000 Rusa.
Kremlj, međutim, već mjesecima odbacuje tvrdnje da se priprema nova mobilizacija. Ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja prošlog je tjedna rekao novinarima: "Masovna mobilizacija trenutačno nam nije potrebna. Nije planirana niti se očekuje, koliko ja znam".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je pak da priče o mobilizaciji "plasiraju ukrajinske vlasti".
No stanje na bojištu teško je zanemariti. Rusija ne objavljuje službene podatke o svojim gubicima, ali ukrajinski vojni vrh tvrdi da su ruski gubici prvi put premašili broj dobrovoljaca koji se prijavljuju u vojsku.
Iako je Moskva dosad velikim novčanim naknadama uspijevala privući dobrovoljce i zatvorenike, "Kremlju je sve teže pronaći nove ljude", rekao je za POLITICO odvjetnik organizacije Russian Peace Plea, koja pomaže muškarcima da izbjegnu služenje vojnog roka.
Pripreme za moguću mobilizaciju
Rusku vojnu pričuvu čine uglavnom muškarci mlađi od 55 godina koji su odslužili obvezni vojni rok. Jednogodišnje služenje vojnog roka obvezno je za ruske muškarce od 18 do 30 godina, uz određene iznimke zbog zdravstvenih razloga ili nastavka školovanja.
"Upravo su ti ljudi među onima koji će najvjerojatnije biti pozvani u slučaju mobilizacije", rekao je Tabalov. Tadašnji ruski ministar obrane Sergej Šojgu 2022. procijenio je da ih ima oko 25 milijuna.
Prema Tabalovu, ruske vlasti posljednjih mjeseci preko poslodavaca intenzivno prikupljaju osobne podatke o pričuvnicima. "Raspituju se čak i o adresama njihovih rođaka", rekao je. Takvi podaci mogli bi poslužiti vlastima za pronalaženje ljudi koji bi se u slučaju mobilizacije pokušali sakriti.
Muškarci se zatim pozivaju u vojne urede, gdje dobivaju rasporede s informacijom kojoj bi se postrojbi trebali javiti bude li proglašena mobilizacija. "Od proljeća se interes vlasti za pričuvnike naglo povećao", potvrdio je odvjetnik Russian Peace Plea.
Tabalov smatra da se na taj način stvaraju temelji za bržu i diskretniju mobilizaciju. "Jednostavno dovezete, recimo, deset autobusa pred neku metaluršku tvornicu i pokupite unaprijed određen broj radnika izravno s radnog mjesta. Prozivate ih poimence: Petrov, Ivanov, Sidorov, uđite u autobus, a autobus potom odlazi u vojnu bazu", objasnio je.
Na moguće pripreme upućuje i niz zakona donesenih posljednjih mjeseci.
Kremlj je u ožujku elektroničke vojne pozive učinio obveznima u postupku novačenja. Tijekom mobilizacije 2022. korišteni su papirnati pozivi koji su uglavnom postajali važeći tek nakon što bi ih primatelj potpisao.
Ta je administrativna rupa omogućila velikom broju Rusa da napuste zemlju prije nego što prime poziv i prije nego što im bude zabranjen izlazak iz Rusije. Prema nekim procjenama, tada je zemlju napustilo i do milijun ljudi.
Elektronički pozivi uvedeni su 2023., a od 2025. počeli su se primjenjivati diljem zemlje. Sada stupaju na snagu čim budu izdani putem interneta, o tome se odmah obavještavaju granične službe, a primatelju se zabranjuje napuštanje zemlje. "Vlasti su izvukle pouku iz prethodne mobilizacije", rekao je Tabalov.
Ruski mediji u srpnju su izvijestili i da se Nacionalna garda priprema za moguću mobilizaciju, uključujući obuku svojih pripadnika i pripreme objekata. Direktor Nacionalne garde Vladimir Zolotov potpisao je uredbu prema kojoj ta služba mora dodatno štititi stanovništvo i objekte "od opasnosti koje nastaju tijekom mobilizacije, ratnog stanja i rata".
Ukrajinski vojni stručnjak Oleksandr Kovalenko smatra da promjene pokazuju kako se vlasti pripremaju za strožu i "represivniju" mobilizaciju u kojoj bi važnu ulogu imale sigurnosne službe.
Putin pokušava odgoditi mobilizaciju
Unatoč znakovima da mogućnost nove mobilizacije raste, Putin je, čini se, odlučan izbjeći je što je dulje moguće. Službena mobilizacija "značila bi da stvari na bojištu idu loše i da je Putin loš vrhovni zapovjednik", rekao je Tabalov. Kremlj je zato pokušao nizom agresivnih metoda novačenja izbjeći novi masovni poziv.
Ruski mediji u ožujku 2026. izvijestili su da Ministarstvo obrane planira regrutirati oko 80.000 ljudi, uglavnom studenata, u novoosnovane "Snage bespilotnih sustava". Kampanju su pratili intenzivna propaganda i pritisci na sveučilišta. Uprave fakulteta navodno su naređivale studentima da prisustvuju skupovima s vojnim regruterima, gdje ih se nagovaralo da potpišu ugovore u zamjenu za novčane naknade.
Tabalov smatra da je pokušaj rješavanja manjka vojnika novačenjem studenata od početka bio osuđen na propast. "Povijesno gledano, mladići upisuju fakultete kako bi izbjegli vojsku, a ne kako bi joj se pridružili", rekao je.
Krajem lipnja pojavila se još jedna metoda. Društvenim mrežama proširile su se snimke masovnih racija u Penzi, jednom od siromašnijih gradova europskog dijela Rusije. Na snimkama se vidi kako policajci i pripadnici vojske, ponekad u pratnji maskiranih muškaraca, zaustavljaju civile na kontrolnim točkama, ulicama i u javnom prijevozu te ih odvode u kombijima u vojne urede. Neki su ondje navodno prisiljavani da potpišu ugovore za odlazak u rat. Vlasti u Penzi više su puta odbacile tvrdnje da sudjeluju u otmicama i prisilnom novačenju.
Pretpostavlja se da je takva kampanja dio šireg pokušaja vlasti da prisile ruske regije na povećanje broja novaka i ispunjavanje kvota bez službenog proglašenja mobilizacije. Prema medijskim izvještajima, rusko Ministarstvo obrane postavilo je cilj regrutirati 409.000 profesionalnih vojnika do kraja 2026.
No Tabalov upozorava da bi takve metode mogle izazvati otpor. "Ova bi se inicijativa vlastima mogla obiti o glavu. Građani Penze već su se počeli samoorganizirati i osnivati skupine za samoobranu, a to, iskreno govoreći, predstavlja izazov državnoj vlasti", rekao je.
Bez obzira na probleme s novačenjem, službena odluka o eventualnoj mobilizaciji ne očekuje se prije rujna, kada se u Rusiji održavaju parlamentarni izbori.
Iako proturatnim strankama nije dopušteno sudjelovanje na izborima, podrška i Putinu i njegovoj vladajućoj stranci Jedinstvena Rusija pada, a nova mobilizacija zasigurno ne bi pomogla političkom položaju ruskog predsjednika. Ipak, Kremlju postaje sve teže izbjeći novu mobilizaciju.
"Mislim da je uništenje Ukrajine Putinova opsesija, a za tu ideju potrebna mu je ljudska snaga", rekao je Tabalov. "Jedini resurs koji mu je preostao, nakon što su svi drugi pokušaji propali, jest mobilizacija".
