Na parlamentarnim izborima u Srbiji lista studentskog pokreta osvojila bi 48,5 posto glasova, lista Spska napredna stranka–Aleksandar Vučić 38,6 posto, a socijalisti (SPS) Vučićeva koalicijskog partnera Ivice Dačića 3,9 posto, pokazuje procjena koju je u nedjelju objavio Biro za društvena istraživanja (BIRODI).
Model procjene BIRODI temelji na službenim rezultatima izbora od 2012. godine kad je SNS došao na vlast, istraživanjima javnog mišljenja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nove srpske političke misli (NSPM), te agencija Faktor plus i Ipsos, te uz uvažvenje demografskih promjena iz baze Republičkog izbornog povjerenstva.
Procjenjeni raspon rezultata Studentske liste je od 45,9 do 51,1 posto, lista SNS–Vučić od 36,3 do 40,9 posto, a SPS-a od 3,2 do 4,6 posto, dok bi ostele oporbene liste i liste nacionalnih manjina zajedno osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.
Kombiniranjem podataka korištenih za analizu procenjuje se da bi na izbore izišlo oko 4,13 milijuna birača, uzimajući u obzir i moguće veće mobiliziranje mladih i dosadašnjih apstinenata.
Procjena i analiza nisu klasično istraživanje javnog mišljenja niti prognoza konačnog rezultata, već analitički scenarij mogućih ishoda, naglašava BIRODI.
Kao ključne faktore navodi izlaznost mladih i apstinenata, koncentraciju oporbenih glasova, rezultat SPS-a i broj lista koje bi prešle izborni prag od tri posto.
Prema ranije objavljenim službenim podacima, ukupan broj stanovnika Srbije prema zadnjem popisu 2022. godine je 6.647.003, a broj registriranih birača je 6.500.666. Razlika između ukupnog broja s s biračkim pravom u zemlji i inozemstvu i broja registriranih birača je samo 146.337 (2,2 %) što izaziva sumnju u valjanost popisa.
Stoga je među ključnim zahtjevima oporbe da se za kao uvjet za fer i demokratske izbore, prvenstveno uredi popis birača, što je i jedna preporuka OSCE-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) srbijanskim vlastima.
Studentski pokret nastao je na valu višemjesečnih protuvladnih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog 2024. godine, kojima je tražena odgovornost vlasti za koruptivne poslove, demokratizacija zemlje i rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja.
Studenti i oporba istaknuli su tijekom prosvjeda i zahtjev za raspsivanje prijevremenih parlamentarnih izbora koje je vlast više puta najavljivala. Zadnja u nizu najava bila je izjava Aleksandra Vučića 20. kolovoza da će izbori biti "18. ili 25. listopada".
Vučić je u međuvremenu, s pozicije šefa države, u skoro svakodnevnoj izbornoj kampanji diljem Srbije, dok političke suparnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za dalji razvolj zemlje i poziva pristaše da ih pobjede "uvjerljivije nego ikad dosad".
