Europska komisija je objavila tablicu prema kojoj će Hrvatska iz RRF-a dobiti nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, dok je ranije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura.
Zamalo tragedija
Užas na plaži u Dalmaciji! Djevojčica se utapala u moru: "Poplavjela je"
ozbiljno upozorenje
Djeca završila na hitnoj zbog popularnog pića: "Bila je 20 minuta od smrti"
Vozi se jednim trakom
Prometna nesreća na autocesti: Sudarilo se pet vozila, nastala kilometarska kolona
Ključ za dodjelu 70 posto nacionalne alokacije bespovratnih sredstava temeljio se na broju stanovnika, BDP-u po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a i prosječnoj stopi nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, u odnosu na prosjek Unije.
Za preostalih 30 posto u obzir se uzima realni pad BDP-a u koroni 2020. godine te ukupno kretanje gospodarske aktivnosti u razdoblju 2020.-2021.
Prema novom ključu, u obzir je uzeta razliku između procjene rasta BDP-a u jesenskoj ekonomskoj prognozi za 2020., koja je u vrijeme donošenja Uredbe bila najnovija dostupna ekonomska prognoza, i ažuriranih podataka na temelju stvarnog kretanja BDP-a u razdoblju 2020. - 2021.
Pročitajte i ovo
status dobila i Moldavija
Europska komisija podržala Ukrajinu na putu u EU. Kremlj: "Ovo zahtjeva našu pozornost"
Pročitajte i ovo
NAPOKON
Dobre vijesti za Sjevernu Makedoniju: Bugarski parlament izglasao ukidanje veta za pregovore s EU-om
To je rezultiralo time da će zemlje koje su se oporavile brže nego što se to očekivalo prema jesenskim ekonomskim prognozama za 2020. dobiti nešto manje, a one sa sporijim oporavkom nešto više sredstava.
Prema privremenim podacima za Hrvatsku koje je objavio Eurostat, hrvatsko gospodarstvo je 2020. palo za 8,1 posto, ali se brzo oporavilo i 2021. zabilježilo rast BDP-a 10,2 posto, što znači da je već prošle godine gospodarstvo premašilo razinu od prije koronakrize, dok je Komisija očekivala da će se to dogoditi tek 2022.
U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 5. studenoga 2020., koje su služile kao podloga za prvi izračun nacionalnih alokacija, Komisija je procjenjivala da će hrvatsko gospodarstvo u toj godini pasti 9,6 posto, da će 2021. zabilježiti rast od 5,7 posto, a 2022. rast od 3,7 posto.