Do uvođenja eura preostalo je još nešto više od mjesec dana, a kako teku pripreme, objasnili su iz Vlade i HNB-a na 18. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković.
Hrvatska će članstvom i u eurozoni i u Schengenu od 1. siječnja iduće godine ući u skupinu 15 zemalja svijeta koje su istovremeno i u NATO-u, i u eurozoni, i u Schengenu, istaknuo je premijer te poručio: "Na taj smo način dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU-a. To je u 30 godina veliko postignuće.''
Ulazak u šengenski prostor bit će potvrđen 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, a zračnih luka 26. ožujka, kazao je.
''Nakon ulaska u europodručje Hrvatska će se moći nositi bolje s različitim krizama, a građani i poduzeća bit će zaštićeniji i sigurniji u svakom pogledu'', rekao je premijer. Naglasio je važnost povećanja konkurentnosti te dizanja političkog i ekonomskog rejtinga zemlje.
''Nestanak valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa i uštede u troškovima mjenjačkih poslova ključne su koristi od uvođenja eura u Hrvatskoj'', istaknuo je Plenković.
PVRH @AndrejPlenkovic na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura: Nestanak valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, uštede u troškovima mjenjačkih poslova te veća konkurentnost i privlačnost za ulaganja ključne su koristi od uvođenja eura u Hrvatskoj. pic.twitter.com/nU4gh2yLDR
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) November 23, 2022
Pripreme za uvođenje eura u završnoj su fazi i idu bez problema
Sve pripreme za uvođenje eura teku normalno, naglasio je i podsjetio da će građani od 1. prosinca u svim bankama, Fini i poštama moći kupiti dva početna paketa eurokovanica s hrvatskim motivima, koji sadrže 33 kovanice svih apoena.
Predopskrba banaka novčanicama, koje će zajedno s Finom i Hrvatskom poštom imati značajnu ulogu u distribuciji novca, da bi se 1. siječnja spremno dočekalo uvođenje nove valute, kako je rekao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, ''teče dobro''.
Intenzivira se povlačenje kuna iz optjecaja, kazao je i dodao će to olakšati pritisak na konverziju gotovine u siječnju, a naglasio je: ''Što prije treba donijeti novac u banke, položiti na račun, to je najlakši način.''
Konverzija za građane bit će jednostavna i besplatna, a najbolje je donijeti novac u banke, koji će se onda s 1. siječnjem automatski zamijeniti u eure, i to po tečaju konverzije koji je povoljniji od onoga koji se trenutačno može dobiti.
''Očekujemo da cijela tranzicija prođe dobro'', poručio je premijer te naglasio da će Hrvatska imati osnažen položaj za pet tjedana.
Zahvalio je svima koji su dali doprinos u ovom projektu: ''Započeo je u jesen 2017. i kada se vratimo nazad ovih pet godina, ispunili smo svaki, pa i najmanji korak u rokovima koji smo si zadali.''
Poseban naglasak na zaštiti potrošača
''Poseban naglasak bit će na zaštiti potrošača'', istaknuo je ministar financija Marko Primorac te podsjetio da je prvi put hrvatski proračun predstavljen u eurima.
Izvijestio je da je u procesu usklađivanja zakonodavstva s uvođenjem eura od 70 zakona, čija je izrada i donošenje planirano ove godine, dosad doneseno 68 zakona, a preostala dva zakonska prijedloga u saborskoj su proceduri i bit će doneseni do kraja godine.
Proces usklađivanja nastavit će se i u 2023. uz načelo neprekidnosti pravnih akata pa će se tako iznosi u kunama računati u eurima po fiksnom tečaju konverzije, najavio je Primorac.
''Proveden je nadzor dvostrukog iskazivanja cijena kod banaka i nisu utvrđeni ozbiljniji propusti'', kazao je Vujčić.
''Dosad je otkovano 347 milijuna komada kovanica, odnosno 83 posto ukupne količine kovanica, a do Božića će biti otkovano 420 milijuna kovanica. Predopskrba banaka eurima počela je u listopadu i još traje, a dosad su bankama isporučene tri četvrtine novčanica i kovanica od onoga što je planiramo'', naglasio je Vujčić.
Od sredine kolovoza dosad vrijednost kuna u optjecaju smanjena je za devet milijardi kuna, a banke provode brojna operativna testiranja pa Vujčić ne očekuje nikakva negativna iznenađenja.
Po podacima koje je iznio, od 1. siječnja 2023. bit će operativno 2700 bankomata, što je 70 posto od svih bankomata u državi, a preostalih 1300 bankomata bit će operativno do 15. siječnja.
''Uskoro stiže interaktivna karta bankomata u Hrvatskoj na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići eure'', najavio je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović, a predstavnici banaka, Fine i Hrvatske pošte poručili su da pripreme za uvođenja eura idu po planu.
Pročitajte i ovo
Nakon 1. siječnja na bankomatima će se podizati novčanice od 10 ili 20 eura, a i iznosi od 50 i 100 eura isplaćivat će se u novčanicama od 10 i 20 eura.
Kuna i euro u kratkom suživotu
Također, od 1. siječnja euro i kuna bit će ''u suživotu'' još dva tjedna, tijekom kojih će na snazi biti dvojni optjecaj te će se ostatak novca pri kupnji u trgovinama za namirnice plaćene eurima ili kunama - vraćati u eurima.
U razdoblju od 15. do 31 prosinca bit će uvedeno beznaknadno podizanje kuna na bilo kojem bankomatu i zadržat će se do 15. siječnja.
HNB je izdao preporuku bankama da i u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2022. ukinu potrošačima naknadu za polog gotovog novca, kuna, na svoje račune, kako bi se građani motiviralo da što prije polože kune na račune.
Pročitajte i ovo
Utvrđeni fiksni tečaj konverzije je 7,53450 kuna za jedan euro, a iz Vlade i HNB-a su opetovali poziv građanima da što prije deponiraju svoj novac u banke i da ne čekaju zadnje dane.
Upoznajte euro – naš novac! Na kovanici od 1 eura je motiv grafičkog prikaza životinje kune koja je simbol hrvatske novčarske tradicije još od 13. stoljeća sa šahovnicom u pozadini. Autori su Jagor Šunde, David Čemeljić i Fran Zekan #Euronašnovac @VladaRH @HNB_HR pic.twitter.com/A6yb5I54Ht
— euro.hr (@EuroHr) November 22, 2022
