Strah svih strahova: Hoće li uvođenjem eura zaista doći do zaokruživanja cijena na više?

Pročitajte i ovo LIDL DONOSI Mijenja li se potrošačka košarica uvođenjem eura: Više ribe, manje mesa? LIDL DONOSI Iskustvo susjeda: Ima li razloga za strah od povećanja cijena uslijed konverzije u euro?

Poslovni subjekti koji prodaju robu i usluge u Hrvatskoj 5. rujna 2022. počeli su s dvojnim iskazivanjem cijena u eurima i kunama. Bilo je to i još uvijek je važan faktor u prilagodbi građana na čitav proces zamjene kune eurom. Cijene proizvoda i usluga moraju biti istaknute i u kunama i u eurima u poslovnim prostorijama prodajnog mjesta, na cjenicima, na internetskim stranicama, u ponudama i ugovorima, opomenama, na računu te prilikom oglašavanja u bilo kojem obliku.

Dvojno iskazivanje treba biti lako uočljivo i čitko, a prilikom preračunavanja poslovni subjekti moraju se koristiti isključivo fiksnim tečajem konverzije u punom brojčanom iznosu, bez obzira na to što je zadnja znamenka nula, dakle 1 EUR = 7,53450 HRK.

Tu obaveznu odredbu u svojem je poslovanju primijenio i Lidl Hrvatska, i to prije roka. Krajem kolovoza sve su Lidlove poslovnice imale istaknute dvojne cijene. Prilagodba promotivnih materijala, blagajne i izdavanja računa objema valutama te nadogradnja računalnih servisa samo je dio koraka koji su prethodili dvojnom iskazivanju cijena, a Lidl svoje kupce dodatno informira putem objava na internetskoj stranici. Pod geslom ''Euro ili kuna, kupuj bez brige uz najbolji omjer cijene i kvalitete'' ovaj je trgovački lanac pristupio Etičkom kodeksu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Država je uvela mehanizam po kojem će provjeravati jesu li cijene točno preračunate, pa potrebe za kalkulatorom prilikom kupovine namirnica nema. Postoje tzv. tajni kupci koji provjeravaju cijene, a osobito obraćaju pozornost na to je li došlo do njihova zaokruživanja. Tajni kupci pratit će cijenu proizvoda u razdoblju od godinu dana. Uz trgovine obilazit će i ostale pružatelje usluga te kontrolirati jesu li cijene pravilno konvertirane u euro te je li došlo do neopravdanog poskupljenja.

No, postoje i oni poslovni subjekti koji nisu obavezni iskazivati cijene u eurima i kunama. Dvojno iskazane cijene ne moraju biti iskazane, primjerice, na totemima i agregatima benzinskih postaja, na fiksnim panelima na autocestama, zaslonima blagajni i samoposlužnih uređaja, zrakoplovnim kartama, kuponima za popuste, iznosu povratne naknade na ambalaži, knjigama, poštanskim markama, biljezima, SIM karticama, otisnutim ulaznicama za kazalište ili koncerte, vagama i naljepnicama s vaganom cijenom. Međutim, na računima cijena, naravno, mora biti istaknuta u obje valute.

Poslovni subjekti poput velikih trgovačkih lanaca nisu prijetnja građanima po pitanju zaokruživanja cijena na više pri prelasku na euro, pogotovo oni poslovni subjekti koji su se pridružili već spomenutom Etičkom kodeksu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Svrha kodeksa je da doprinese stvaranju sigurnog okruženja za potrošače te omogući pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj.

Prva točka u Etičkom kodeksu navodi da se postupak uvođenja eura neće zloupotrijebiti za neopravdano povećanje cijena roba i usluga unatoč tome što se cijene formiraju na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu.

Strah da bi se to ipak moglo dogoditi, najčešće u slučaju usluga poput frizerskih, kozmetičarskih, automehaničarskih ili u ugostiteljskim djelatnostima, bio je prisutan i u Sloveniji neposredno prije uvođenja eura 2007. godine.

Rezultati istraživanja javnog mnijenja o uvođenju eura provedenog u Sloveniji nakon ulaska u eurozonu pokazali su kako je strah bio veći negoli se taj neželjeni scenarij zaista dogodio.

No, i u Sloveniji je bilo odskakanja. Iako u maloj mjeri, do zaokruživanja cijena je došlo. Na primjer, u ugostiteljstvu se zbog konverzije na preračunatu cijenu dodao dodatak i proizvod je postao skuplji. Iako je riječ o blagom i jednokratnom povećanju te je doprinos uvođenja eura stopi inflacije iznosio u prosjeku svega 0,2 postotna boda, povećanje cijene bilo je evidentno.

Razgovarali smo i s vlasnicom Frizerskog salona Patricija u Zagrebu o njezinim planovima nakon uvođenja eura. Vlasnica Martina Tupek, kao i svi ostali manji poduzetnici, u ovom periodu prilagodbe ima istaknute dvojne cijene i ti iznosi u eurima na cjeniku izgledaju ''nezgrapno''.

Usluga koja u kunama iznosi 120 kuna u eurima izgleda 15,9267 eura. Već sada klijenti u salonu pitaju zašto cijena nije zaokružena, međutim to će biti moguće tek nakon 15. siječnja. Do tada svi moraju imati istaknute dvojne cijene, preračunate po fiksnom tečaju konverzije. No, po isteku tog roka, budući da frizerski saloni svoje cijene mogu kreirati samostalno, Martina će, kao i brojni drugi njezini kolege, iznos zaokružiti na 16 eura. U dogovoru je i s vlasnicima sličnih obrta, koji će, recimo, preračunatu cijenu koja iznosi 15 eura i 20, 30 ili 40 centi zaokruživati na 15 eura i 50 centi, a cijene koje preračunato budu iznosile 15 eura i 60, 70, 80 ili 90 centi zaokruživati na više, odnosno na 16 eura.

U razgovoru s klijentima koji se koriste njezinim uslugama saznaje kako oni u tome ne vide značajan problem i kako će se novom sistemu naplate brže prilagoditi ako cijena bude ''okruglija''.

O tome se govori i u publikaciji koju je 2017. godine objavila Hrvatska narodna banka pod nazivom "Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj". U tom je radu autorica Andreja Pufnik analizirala iskustava zemalja članica europodručja povezanih s učinkom konverzije nacionalnih valuta u euro na kretanje potrošačkih cijena.

Zaključeno je da porast cijena tijekom konverzije najčešće može biti posljedica prelijevanja troškova konverzije na potrošače, učestalog zaokruživanja cijena na više kako bi njihov iznos dosegnuo novu atraktivnu razinu te uvjerenja poduzeća da potrošači ignoriraju male promjene cijena tijekom navikavanja na novu valutu, koje zahtijeva dodatan napor u smislu preračunavanja cijena, prisjećanja starih cijena i slično.

Prema svemu navedenom, učinak konverzije i u Hrvatskoj bi trebao biti blag, a postoje i procjene kako bi to moglo iznositi oko 0,20 postotnih bodova (na povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (na povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.

Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.