Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzima šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije od Finske. Program predsjedanja dogovoren je još u siječnju 2018. godine, a prioritet je proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U povodu preuzimanja predsjedanja od Finske razgovarali smo s veleposlanikom te zemlje u Hrvatskoj Ristom Piipponenom.

Galerija


Svoje prvo predsjedavanje Vijećem Europske unije Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzima od Finske. Prioritet trija Rumunjske, Finske i Hrvatske jest donošenje sedmogodišnjeg proračuna za EU. Finski veleposlanik u Hrvatskoj Risto Piipponen vjeruje da je Hrvatska spremna preuzeti dužnost i da će nastaviti dobar posao koji je započela tijekom priprema za predsjedanje.

"Sjećam se kad sam došao, prije dvije godine. Već u siječnju 2018. godine imali smo prve sastanke trija u Zagrebu", rekao je Piipponen i dodao kako su tada već dogovorili program trija, kojem je jedan od prioriteta dogovaranje proračuna Europske unije za razdoblje od sedam godina.

Davor Božinović (Foto: Dnevnik.hr) Božinović i Bošnjaković uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a na ministarskom sastanku SAD-EU

"Postoji nešto što se zove pregovaračka kutija, a ona znači da poznajete sve elemente koji su povezani s budućim financijama Europske unije za sedmogodišnje razdoblje. Dosadašnje su se rasprave koncentrirale na prioritetna područja za financiranje, poput tradicionalne poljoprivrede i regionalnih fondova. No danas se susrećemo s novim problemima, poput klimatskih promjena.

Razvijamo europske akcije na polju sigurnosti. Moramo Europu učiniti konkurentnijom, što znači da se trebamo aktivirati u razvoju novih proizvoda, usluga, financija, inovacija. Početkom prosinca zemlje članice dobile su pregovaračku kutiju u kojoj su brojke i konkretni iznosi koliko će se odvojiti za koji sektor. To će biti prijedlog Predsjedništva koji ćemo mi predati predsjedniku Vijeća EU-a. Na toj će se bazi nastaviti pregovori i neće biti iznenađenje da Hrvatska nastavi s tim radom", kaže Piipponen.

Finski veleposlanik ističe kako je Finska imala ambiciozan program predsjedanja, a nada se da će i Hrvatska nastaviti u tom smjeru.

Risto Piipponen, finski veleposlanik u Hrvatskoj
Risto Piipponen, finski veleposlanik u Hrvatskoj Foto: Anamaria Batur/DNEVNIK.hr

"Nekim temama pristupili smo na novi način, poput europskih vrijednosti i vladavine prava. Te su teme dobile na važnosti kod ljudi, o njima se stalno raspravlja na sastancima u Bruxellesu. Nadamo se da će i Hrvatska nastaviti s tom tematikom jer svijet i Europa do kraja našeg predsjedanja neće biti spremni što se tiče tih pitanja", kaže Piipponen i ističe kako je druga glavna tema vodstvo Europe u vezi s klimatskim promjenama. Ta je tema ujedno i prioritetna Finskoj za vrijeme njihova predsjedanja.

Na sastanku Vijeća 12. prosinca 2019. čelnici EU-a potvrdili su cilj ostvarenja klimatski neutralne Europske unije do 2050. u skladu s Pariškim sporazumom. Naglasili su da će se prijelazom na klimatsku neutralnost otvoriti znatne mogućnosti za gospodarski rast, tržišta, radna mjesta i tehnološki razvoj. Piipponen ističe kako su finski planovi još ambiciozniji.

"Ciljamo na to da budemo ugljično neutralni do 2035. godine. To je posao koji će se morati nastaviti. Na razini Europe govorimo o periodu od 30 godina za postizanje cilja. Očekuje nas još puno rasprava i pregovora. Članice EU-a shvatile su važnost ove tematike i potrebe da se borimo protiv klimatskih promjena", kaže Piipponen te ističe kako Finska već dobiva 40 posto energije iz obnovljivih izvora.

"Ulaganje u ugljičnu neutralnost nije samo trošak već i ulaganje u budućnost. Trebamo osmisliti nove načine za proizvodnju i skladištenje energije koji su ekološki prihvatljivi. Finska želi biti jedna od zemalja koja predvodi ovu promjenu, ali mislim da Europa može biti lider, ako to shvatimo ozbiljno", kaže veleposlanik. Ističe i kako se te promjene mogu izjednačiti s industrijskom revolucijom.

Savjeti za Hrvatsku: "Adrenalin pomaže"

"Nastavite s izvrsnim pripremama, koje traju već neko vrijeme. Kad je sve dobro pripremljeno, sve ide glatko. Nemojte biti pod prevelikim stresom, ali malo stresa je dobro. Adrenalin u krvi pomaže, znate da poboljšava sve.

Pripremite se i na nepredvidive, neočekivane razvoje događaja. Nikada ne znate što će se dogoditi. I naravno, svaki predsjedatelj mora ostaviti svoje nacionalne interese po strani", zaključuje finski veleposlanik Risto Piipponen, koji vjeruje da će Hrvatska nastaviti "vrhunski posao".

"Sarma je savršeno zimsko jelo"

Kaže da nije doživio kulturni šok kad je došao u Hrvatsku prije dvije godine. Štoviše, ugodno se iznenadio zemljom.

"Život je ovdje dobar i lagan", kaže Piipponen te dodaje kako je lako surađivati s hrvatskim vlastima, kolegama u veleposlanstvima i ministarstvima.

Kolegama iz zapadnih zemalja koji će u Hrvatsku dolaziti na sastanke u sklopu predsjedanja Vijećem EU-a predlaže da razgledaju Zagreb i posjete obalu ako stignu, pogotovo otoke.

"Ovisi o tome koliko planiraju ostati. Ako su tu samo dan-dva, briljantna je ideja ostati u Zagrebu, ima toliko predivnih mjesta koje mogu vidjeti i posjetiti. Ako ostaju duže, svakako trebaju posjetiti otoke. Početkom listopada bio sam na Lošinju - u to doba je atmosfera opuštena, nema toliko turista, hrana je odlična, ima sunca, ali nije prevruće, savršeni uvjeti za plivanje", preporučuje finski veleposlanik.

"Što se hrane tiče, jedno posebno hrvatsko jelo je - sarma. To je savršeno zimsko jelo", rekao je Piipponen i pohvalio sarmu svoje prijateljice.

Istaknuo je da je u Zagrebu kulturni život izuzetno bogat koncertima, izložbama, galerijama...

U Hrvatskoj mu smeta samo jedna stvar, a to je prometna nekultura, nepoštivanje prometnih pravila i dovođenje drugih u opasnost. I sam je svjedočio situacijama u kojima su gotovo stradale njegova susjeda i supruga te apelira na vlasti da uvedu strože kontrole brzine i alkoholiziranosti vozača.