Hrvatska u siječnju preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije. Države članice na toj se poziciji izmjenjuju svakih šest mjeseci, a Hrvatskoj je ovo prvo predsjedanje od kad je ušla u Europsku uniju 2013. godine. Premijer Andrej Plenković najavljuje "eksploziju" međunarodnih aktivnosti.

Galerija


Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom trio. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.

Sadašnji trio čine predsjedništva Rumunjske, Finske i Hrvatske. Oni su zajednički program i smjernice dogovorila u siječnju 2018., a prioritet im je proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027., takozvani višegodišnji financijski okvir (VFO).

Hrvatskoj je cilj zatvoriti financijsku omotnicu

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić najavio je kako će se Hrvatska u sljedećem proračunskom razdoblju Europske unije od 2021. do 2027. godine usredotočiti na projekte koji će omogućavati ostanak mladih u našoj zemlji.

"Koncentrirat ćemo se na inovacije, razvoj, zaštitu okoliša i stvaranje vrijednosti tako da europskim fondovima osiguravamo radna mjesta koja su bolje plaćena i koja mogu osigurati ostanak mladih u Republici Hrvatskoj", izjavio je ministar Pavić.

Po njegovim riječima, nova financijska omotnica (proračun) EU bit će dovršena za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvom polugodištu 2020., što je, kako je dodao, dobra prigoda za Hrvatsku.

Objasnio je kako u vezi s visinom proračuna Europske unije od 2021. do 2027. postoji razlika u stajalištima vezanim za iznos "oko 300 milijardi eura između onog što je iznjedrilo aktualno finsko predsjedanje i onog što Europski parlament traži" te će biti potreban kompromis.

"Osobno ću biti uključen u tzv. trialoge, odnosno pregovore između Europskog vijeća i Europskog parlamenta o pitanju legislative. Nadam se da ćemo do kraja siječnja zatvoriti određena poglavlja tzv. CTA regulative koje će onda omogućiti zemljama članicama da krenu u programiranje.

Cilj je hrvatske Vlade zatvoriti financijsku omotnicu, odnosno kao koordinator da zatvorimo za vrijeme našeg predsjedanja kako se ne bi ponovila situacija iz sadašnje financijske omotnice da Europski parlament kasni", objasnio je Pavić.

Hrvatska će pomagati predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, koji je dobio zaduženje da bude glavni koordinator o sedmogodišnjem proračunskom okviru EU-a.

Do sada je to radilo finsko predsjedništvo, a praksa je da kada pregovori o višegodišnjem financijskom okviru uđu u nekoliko zadnjih mjeseci to preuzme onaj tko je najneutralniji, a to je predsjednik Europskog vijeća. Tu je zadaću 2013. kada se dogovarao VFO za razdoblje 2014-2020 preuzeo tadašnji predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy.

Hrvatsku očekuje "eksplozija" međunarodnih aktivnosti

Predsjedništvo ima dvije glavne zadaće, planiranje i predsjedanje sastancima u Vijeću i sastancima njegovih pripremnih tijela te predstavlja Vijeće u odnosima s drugim institucijama EU.

Premijer Andrej Plenković početkom prosinca predstavio je cijeli niz aktivnosti koje čekaju Hrvatsku tijekom predsjedanja.

Već 7. siječnja u Zagreb dolazi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, 8. siječnja Plenković putuje u Pariz na razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, 9. i 10. siječnja u Zagreb dolazi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zajedno s cijelim kolegijem povjerenika.

Tjedan nakon toga, 14. siječnja Plenković će u Strasbourgu u Europskom parlamentu predstaviti program hrvatskog predsjedanja, a 15. siječnja u Bruxellesu će svečano biti obilježeno preuzimanje predsjedništva, a odmah nakon toga Plenković putuje u Berlin na razgovor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Prvo putovanje je u Rim, gdje Plenković ide sljedeći tjedan na sastanak s premijerom Giuseppeom Conteom.

"Prava eksplozija međunarodnih aktivnosti, što je normalno kada država preuzima predsjedanje", rekao je Plenković novinarima nakon završetka sastanaka na vrhu Europske unije.

Pripremanje pregovora oko Brexita

Prvi dosje na kojem će hrvatsko predsjedništvo raditi vezan je uz Brexit i pripremu početka pregovora o budućim odnosima s Velikom Britanijom.

Dosadašnji pregovarač EU-a za pregovore o razdruživanju s Velikom Britanijom, Michel Barnier ostaje pregovarač za sporazum o budućim odnosima, koji bi se trebao dogovoriti do kraja sljedeće godine.

"Barnier nastavlja biti pregovarač, sada za sporazum o budućim odnosima, a Hrvatska će kao predsjedateljica Vijeća nastojati pomoći da se već tijekom siječnja na razini država članica ratificira sporazum o razdruživanju i u Europskom parlamentu, a onda bismo početkom veljače nastojali dogovoriti pregovarački okvir za buduće odnose i iskoristiti preostalih 11 mjeseci za postizanje dogovora", rekao je Plenković.