Hrvatska će dobiti dva nova, a ukidaju se dva dosadašnja blagdana. Vlada smatra kako bi ključni praznik koji će slaviti nastanak moderne Hrvatske treba biti 30. svibnja, u spomen na konstituirajući saziv višestranačkog Sabora iz 1990. Dnevnik Nove TV donosi ekskluzivno istraživanje koji je građanima najvažniji datum koji označava državnost, koji praznik ne treba obilježavati, ali i koji osobno smatraju najvažnijim.
Novi stari Dan državnosti - popularan, ali ne kod svih
Pročitajte i ovo
Kada se građanima ponude tri datuma na koja su se slavila ili se slave obljetnice stvaranja moderne Hrvatske, većina, odnosno njih 40 posto, smatra kako bi 30. svibnja trebao biti novi Dan državnosti. Istodobno dosadašnji Dan državnosti, koji se slavio 25. lipnja, za 24 posto ispitanika je važan datum koji se treba slaviti i dalje. Dan neovisnosti, koji smo obilježili nedavno, važnim u modernoj državi smatra 26 posto ispitanika, a njih 10 posto ne zna.
Zanimljivo, novi Dan državnosti 30. svibnja za 68 posto birača HDZ-a je najvažniji i očito time Andrej Plenković svojim biračima ispunjava želju. SDP-ovi birači su oko tih datuma podijeljeni, pa tako njih 35 posto smatra najvažniji 25. lipnja, njih 31 posto pak važnim smatra 30. svibnja, a Dan neovisnosti važnim smatra 25 posto birača te oporbene stranke.
Dan državnosti
Građanima ipak osobno najvažniji datum dan oslobođenja Knina
Kada se građane pita koji je njima osobno najvažniji datum, za većinu ili njih 22 posto to je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza. Odmah iza toga je i budući praznik Dan sjećanja za koji je 21 posto ispitanika reklo da im je osobno važan datum. Potom dva praznika koja se ukidaju. Tako po 17 posto ispitanika podjednako važnim smatra dosadašnji Dan neovisnosti i Dan državnosti koji se posljednji put slavio 25. lipnja. I na kraju za 13 posto ispitanika osobno je važan datum 30. svibnja, koji bi ubuduće trebao biti i novi Dan državnosti.
Najvažniji datum
Za koji praznik građani smatraju da se ne treba slaviti
Kada im se ponude dosadašnji praznici, ali i dva nova, pogledajte koje praznike građani smatraju da treba ukinuti. 39 posto ispitanika smatra da ne treba slaviti Dan antifašističke borbe. Većinski da se slavi taj praznik žele birači SDP-a, ali zato većina birača HDZ-a ne želi da se taj praznik slavi.
Na drugom mjestu je praznik koji se ukida, 25. lipnja kao Dan državnosti koji nepotrebnim smatra njih 38 posto. Još jedan praznik koji se ukida, a to je Dan neovisnosti koji je za većinu građana, točnije njih 36 posto, nepotreban.
Za novi praznik Dan državnosti, koji će se obilježavati 30. svibnja, 27 posto ispitanika smatra da se ne bi trebao slaviti kao praznik. Tijelovo se slavi kao praznik od 2001., a tako će i ostati, iako 25 posto građana to ne želi.
Svaki peti ispitanik ili njih 20 posto ne želi slaviti Dan domovinske zahvalnosti. Da se ne slavi kao praznik, 19 posto građana misli za Dan sjećanja koji se obilježava na godišnjicu pada Vukovara. Isto tako 19 posto ispitanika ne želi da se kao praznik slavi Sveti Stjepan. 15 posto ispitanika ne bi da praznicima ostanu ni Uskrsni ponedjeljak ni Sveta tri kralja.
Većina bi i dalje slavila kao praznik Veliku Gospu, ali je i 9 posto ispitanika koji to ne žele. Na kraju, samo bi 2 posto građana kao praznik ukinulo blagdan Svih svetih te Novu Godinu. 1 posto građana smatra kako kao praznike treba ukinuti Uskrs te Božić.
Velika Gospa
Metodologija: Istraživanje je provedeno telefonskom metodom na uzorku od 602 ispitanika. Sve je provela agencija IPSOS 11. i 12. listopada 2019. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.
