Za građane s praznim stanovima stiže kazna u obliku poreza na nekretnine. Državi, koja sama ima tisuće takvih stanova - ništa! Da to ne može tako smatra pučka pravobraniteljica.
"Ako obvezuje građane koji su vlasnici stanova, zašto ne bi i državu koja je vlasnica stanova", upitala je Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica.
Od 0.6 do 8 eura po kvadratu, koliko će građani plaćati, država neće. Jer država te stanove koristi u određenu namjenu, kaže ministar financija Marko Primorac.
"To mogu biti i prazne nekretnine koje mogu koristiti u slučaju izvanrednih okolnosti. Imate pojedine države koje čak plaćaju najam pojedinim hotelskim lancima jer žele imati na raspolaganju određeni dio prostora prazan", rekao je Primorac.
A evo koliko stambenih nekretnina država zapravo ima. Jedan dio nalazi se u potpomognutim područjima. Njima upravlja ministarstvo. Takvih stanova sve skupa je 11.178. Praznih je trenutačno oko 2500. Drugim dijelom upravljaju državne nekretnine. Tu je više od 7000 stanova. Prazna su 1032. Najviše ih je u Zagrebu, zatim Osijeku, Rijeci i Splitu.
Za ministra je računica jasna.
"Država koja bi kažnjavala, pod navodnicima, sama sebe za određeni dio stambenog fonda koji stoji iz određenih razloga prazan i plaćala porez novcem poreznih obveznika, to nam se činilo kao računovodstveno tehnička pojava, za koju nismo uopće shvatili koji bi bio cilj", rekao je Primorac.
Dijelu oporbe, ideja ima smisla, ali Zvonimir Troskot kaže: "Po nekakvom principu pravednosti, po nekakvom pitanju funkcionalnosti - upitno je koliko to ima smisla".
"Ako nije sposobna svoje stanove staviti na tržište, onda se postavlja pitanje kako će upravljati privatnim koje je dobila u najam", poručio je Josip Tica.
Plan je dio praznih stanova staviti u funkciju, potvrdili su za Dnevnik Nove TV i ministarstvo i državne nekretnine.
Šimonović Einwalter je upitana postoji li mogućnost da ona zatraži ocjenu ustavnosti zakona, na što je odgovorila: "Pa postoji, prvi korak je rasprava na saborskim odborima i dalje argumentirati, tako ide zakonodavni proces, u mišljenjima nije prihvaćeno, a vidjet ćemo kako će dalje ići".
Ako im netko za takvu odluku da dodatne argumente, kaže ministar, nije isključeno da ovakvu sugestiju i prihvate.