Neracionalno se troši, neodgovorno upravlja ustanovama, često neopravdano plaćaju skupi lijekovi. To su zaključci koje je Vlada zapisala u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva u rujnu. Tako je i nastao dug od 5 milijardi kuna. Proračun, znamo, pune radnici. A njih je sve manje. S druge strane, stanovništvo je sve starije pa je i umirovljenika, koji se osiguravaju iz tog proračuna, sve više.
Svaki mjesec, kada vam poslodavac računa plaću, 13 posto odlazi na račun zdravstvenog osiguranja. Tako, primjerice, iz prosječne plaće iz rujna ove godine, koja je iznosila 5.366 kuna, gotovo 1.000 kuna ide u blagajnu zdravstva - za godinu dana to je 12 tisuća kuna. Ali to nije sve. Već 10 godina dio građana plaća i dopunsko osiguranje kako bi izbjegli participaciju, a mjesečni iznos ove dobrovoljne police je između 50 i 130 kuna.
>> Znate li zašto smo zapravo svi posebni?
„Mi ga doživljavamo kao obavezno osiguranje, jer ako hoćete danas imati cjelokupnu zdravstvenu zaštitu, vi morate imati dopunsko osiguranje“, rekao je Marijo Drlje iz Hrvatske udruge Pacijenata ekipi Provjerenog.
Zdravstveni sustav kojem težimo je onaj danski. Zašto nam je on uzor i koliko za zdravlje plaćaju stanovnici Belgije i Latvije – doznajte u prilogu Provjerenog!
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
