Može li dugotrajna suša koja je zahvatila pojedine dijelove Hrvatske dovesti do krize u poljoprivredi te rasta cijena hrane? Evo što kažu stručnjaci.
"Situacija je dosta ozbiljna. Nije to samo ova godina, zadnje četiri godine vidimo ekstreme. Od ekstremnih poplava do zadnje tri godine poprilično vrućih ljeta. I tu su ugroženi svi poljoprivrednici koji rade na otvorenom. A to su gotovi svi, osim ovi što imaju životinje ili plastenike. Znači, ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo definitivno najugroženije", objasnio je Ivan Malić, konzultant za poljoprivredu.
Sve je povezano.
"Stvari u poljoprivredi uvijek slijede jedna drugu. Osnovna sirovina za hranidbu životinja su uljarice i žitarice. Uljarice ove godine pokazuju trend malo viših cijena, posebno suncokreti i dijelom uljana repica. To je povezano više sa svjetskom krizom i naftom. A s druge strane, žitarice su uglavnom u nekakvim očekivanim okvirima. Ono što je sigurno - mi smo dio globalnog tržišta i bez obzira što Europa ima problema sa klimatskim promjenama i sa velikim vrućinama, to se u pravilu, zbog globalizacije i zbog toga što obično druga tržišta nadoknade, ne odrazi značajno na cijenu na policama", rekao je Malić.
Usporedio je cijene kruha, koji je oko jedan euro - pšenica je oko 25 centi, pa ako ona i poskupi, cijena kruha ići će neznatno gore jer ostali troškovi energije, rada i slično ne osciliraju u ovom trenutku. A kakva je situacija s navodnjavanjem?
"Država ima potpore, međutim to očito nije dovoljno i očito taj tempo koji je zamišljen jednostavno nije dovoljan. Jedini odgovor koji mi možemo pružiti na ovo, s jedne strane je agrotehnika - da radimo bolje i kvalitetnije obrade tla. Druga stvar je da možemo raditi na promjenama plodoreda, da ratari recimo rade manje soje, više uljene repice", ističe Malić.
"Treća stvar je naravno navodnjavanje. Mi imamo ogroman potencijal, kroz naše rijeke prođe dovoljno vode da se 16 Hrvatskih može navodniti. Rekao bih da fali prije svega ambicije, ali ne samo kod država, nego i kod poljoprivrednika koji tradicionalno sporo i teško usvajaju nekakve nove tehnologije i promjene. Mada je sad već svima jasno da će se neke stvari morati mijenjati, jer ovako više ne ide", dodao je.
Komentirao je i nove ideje i kulture koje bi se mogle proizvoditi.
"Poljoprivreda je uvijek vezana uz tradicionalno ono što je uspijevalo, a to je ono što je dozvoljavala klima. Međutim, malo je tu nekakvih potencijala. Ja bih prije rekao da se moramo baviti time da radimo bolje, da radimo navodnjavanje. Možda u tom segmentu možemo agruma više proizvoditi sa obzirom da smo recimo u limunu jako slabo samodostatni", rekao je Malić.
