Mnogi se pitaju zašto se država odriče gotovo milijarde kuna koliko bi godišnje mogla ubrati na zakupu zemlje.


Ministarstvo poljoprivrede najavljivalo je da će gotovo milijun hektara neobrađene državne zemlje staviti u funkciju poljoprivrede. U travnju prošle godine donesen je i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu.  Izjednačeni su veliki i mali, a glavni kriterij za dobivanje zemlje je gospodarski program.

Od najavljenih milijun hektara za sada se ne obrađuje niti jedan. U 9 mjeseci država je uspjela riješiti tek 50 tisuća hektara zemlje koja se i prije obrađivala, ali su poljoprivrednicima istekli ugovori. Dakle, od novih hektara nema ništa. Mnogi čak i sumnjaju da oni postoje. Pitaju se zašto se država odriče gotovo milijarde kuna koliko bi godišnje mogla ubrati na zakupu te zemlje.

Ministarstvo obećalo 50 tisuća radnih mjesta

Zvonko Popović najveći je hrvatski proizvođač čipsa. Krumpir uvozi jer ga nema gdje posaditi. Do državne zemlje ne uspijeva doći. "Dok god se priča i traže investitori iz Dubaija i Singapura, a dok se domaći ljudi ovdje ne žele vidjeti koji nešto rade, ja mislim da za nas i dalje neće biti zemlje bez obzira što sam spreman platiti i 10 puta više", priča Zvonko.

Gdje je neobrađena državna zemlja pitaju proizvođači. Ministarstvo poljoprivrede obećalo je 890 tisuća hektara državne zemlje dati u zakup i otvoriti 50 tisuća radnih mjesta.

Poljoprivrednicima 2,8 milijardi kuna

"Što se tiče milijun hektara pompozno najavljivanih, koliko imam informaciju niti jedan hektar toga zemljišta nije stavljen u funkciju", objašnjava Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Kada bismo svaki taj hektar neobrađene zemlje ( 890 000 ) pomnožili s 1000 kuna koliko iznosi prosječna zakupnina dobili bismo 890 milijuna kuna. Državi kao da ne treba taj novac.

Nisu zadovoljni ni veliki ni mali

"To je priča isto kao i s nacrtanim ovcama. Tako isto i s nacrtanom zemljom. Možda je negdje u nekim oblacima", smatra Zvonko.

U 9 mjeseci provedbe novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu država je uspjela odraditi tek 50 tisuća hektara zemlje koja se i prije koristila. "Svi oni kojima su istekli ugovori o zakupu i svi oni koji su radili zemljište na potvrde dobili su ugovor o privremenom korištenju", tvrdi Željka Gudelj Velaga iz Agencije za poljoprivredno zemljište.

Novim zakonom nisu zadovoljni ni veliki ni mali.

KAKAV APSURD: Domaći uzgajivači meso nemaju kome prodati, a UVOZ raste

"Nismo puno dobili. Dobili jesu poljoprivrednici da duplo više moraju plaćati zakup nego što su do sada plaćali", rekao nam je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Hrvatska proizvodi duplo manje nego 90-te

Da u organizaciji poljoprivredne proizvodnje nešto ne štima najbolje svjedoči podatak da Hrvatska danas proizvodi dvostruko manje nego 1990. godine.

Novi je zakon o poljoprivrednom zemljištu doista trebao donijeti revoluciju. No, za sada se nije dogodilo ništa značajno. Ni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, niti u državnom proračunu. Milijun hektara neobrađene državne zemlje još uvijek je mrtvi kapital.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook