"Zadnjih 25 godina Hrvatska bilježi stalni pad broja zaposlenih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) te se omjer liječnika u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti povećao na 1:3. Neulaganje u PZZ, od kojeg se očekuje da zbrine 80% zdravstvenih potreba hrvatskih građana kako bi se rasteretio skuplji bolnički sustav, dovelo je do neracionalnosti u zdravstvu, manje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima kao i lošijih ishoda liječenja", upozorili su u srijedu iz Hrvatske liječničke komore.
U priopćenju medijima, liječnici su upozorili da im nedostaje 207 liječnika obiteljske medicine tj. toliki je zbroj ugovorenih timova bez stalno zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi. Uz postojeći manjak obiteljskih liječnika, zabrinjavajuće je i što su oni prosječno stari 52 godine, a čak njih 33% je starije od 60 godina. Među njima su i 184 liječnika obiteljske medicine koji su stariji od 65 godina te su navršili godine za odlazak u mirovinu.
Pročitajte i ovo
Ništa nije bolje ni s ginekologizma. Iz HLK ističu kako jedan primarni ginekolog prosječno skrbi o 5500 pacijentica, što znači da najmanje 250.000 žena nema odabranog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj skrbi u javnom zdravstvu.
"Ginekolozi su u PZZ-u, s 54 godine, prosječno čak i nešto stariji od specijalista obiteljske medicine. Njih 69 je starije od 60 godina, a 21 ginekolog u ovoj skupini ispunjava i uvjete za starosnu mirovinu", naglašavaju u svom priopćenju.
Članovi HLK predlažu povećanje broja liječnika te raspisivanje novih specijalizacija iz obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije.
Navode i kako su zdravstveni timovi preopterećeni administracijom, a predlažu ujednačavanje smjernica za dijagnostiku i terapiju, praćenje ishoda liječenja, omogućavanje prikaza svih postupaka u radu i poticanje provođenja preventivnih programa.
