Domaći poljoprivredni proizvođači često se traže u novim, dohodovnijim kulturama, a jedna od njih je i ljekovita aronija. No ove sezone mnogi njezini grmovi ostat će neobrani. I tako je aronija još jednom potvrdila da hrvatskoj poljoprivredi nedostaje strategija, a proizvođačima udruženje s kojim bi se lakše probili na tržište.

Galerija


Oko 3000 grmova novog nasada dat će oko 9 tona ploda, a velik dio ostat će neobran.

Vezani članci Svinja, ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) BiH zabranila uvoz svinja i mesa iz Srbije zbog afričke kuge Jure Kapović i Paula Klaić Saulačić (Foto: Dnevnik.hr) Neretvanski poljoprivrednici u velikom su problemu: "Izaći ćemo na cestu ako budemo prisiljeni"

Proizvodnja bobičastog voća prošle je godine skočila za 83 posto u odnosu na pretprošlu. Aronija je jedna od popularnih kultura, no proizvođači ove godine imaju problem s plasmanom.

Dok se proizvodila u malim količinama, aronija je bila tražena i unosna. Čim je proizvodnja počela rasti, Hrvatsku je preplavio uvoz iz Poljske.

Proizvođači se traže i u drugim dohodovnim kulturama – češnjaku, batatu, šparogama, lješnjaku. Znaju proizvesti, ali ne uvijek i prodati. "Teško je ući u velike centre, sin je poslao na desetke mailova, upita, nitko se nije udostojio odgovoriti", govori uzgajivač aronija iz Viškovaca, Zdravko Lagator.

Hrvatska nema organiziranu proizvodnju, radi se trendovski i često kaotično. To je zimus ustvrdio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. "Naš proizvođač, po meni bi trebao biti udružen, treba imati proizvođačku organizaciju, znati što proizvodi i za koga proizvodi. Zadnje dvije godine smo sadili smilje, sad će super priča bit s češnjakom pa ćemo svi sadit češnjak, a za tri godine ćemo sadit banane", rekao je Tolušić.

No, i kada se udruže, proizvođačima nedostaju skladišta, hladnjače, prerada, otkupne stanice. "Nemate vi kome plasirati nešto na veliko. U Hrvatskoj nema velikih otkupljivača", ističe Lagator.

Hrvatska poljoprivreda još nema strategiju razvoja. Da je drukčije, aronija bi imala kupca.

Nema jasne vizije proizvodnje

Reporterka Dnevnika Nove TV Marina Bešić Đukarić provjerila je zašto proizvođači ne uspijevaju prodati ono što proizvedu. Hrvatska, prije svega, nema jasnu viziju što želi proizvoditi niti proizvodnu strategiju. Proizvodi se pojedinačno i to uglavnom u količinama koje su nedostatne da bi se konkuriralo velikim igračima.

Predstavnica udruge OPG-a Hrvatske Život i uzgajivačica crne slavonske svinje Martina Minarik ističe kako kao mali proizvođači još uvijek mogu plasirati svoje proizvode, ali priznaje kako je ponekad cijenu potrebnu prilagoditi jer nije uvijek moguće postići cijenu kojom bi se pokrili svi troškovi proizvodnje.

"Da bismo se širili ili nešto bolje napravili, za to nemamo infrastrukturu, a naša proizvodnja crne slavonske svinje je ograničena i poljoprivrednim zemljištem o čemu govorimo već godinama, ali ništa se nažalost nije riješilo", govori Marina Minarik.

Za udruživanje poljoprivrednika u udruge i zadruge, govori Minarik, potrebno je znanje i pravi ljudi koji će "kucati na prava vrata i u pravo vrijeme i izboriti se da nas se čuje".

"One udruge kao što je Hrvatska poljoprivedna komora, koja nije udruga već institucija koja bi trebala nas seljake okupiti i biti krovna institucija za poljoprivredu, ovih puno godina nije odradila ono što se očekivalo od nje i ovo je rezultat toga", istaknula je Minarik.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr