Ivana Petrović u Dnevniku Nove TV analizirala je posjet srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj.

Galerija


Komu ovaj posjet više treba? Vučiću ili Hrvatskoj?

Ovaj posjet je trebao i Srbiji i Hrvatskoj, ali ipak više Srbiji. Srbija je u pregovorima s EU i treba ispuniti još puno kriterija, a uspjeh se mjeri isključivo u napretku s Kosovom. S druge strane, strategija za proširenje zapadnog Balkana koju je nedavno izdala Europska komisija jako je razljutila Makedoniju, Albaniju i Kosovo jer apostrofira Srbiju kao iznimno važnu buduću članicu EU, iako u pregovorima ne stoji baš najbolje.

Vučić je ne tako davno bio u posjetu Putinu koji nije bio uspješan, a nije tajna ni da se današnji posjet održava pod tihim pokroviteljstvom SAD-a i očito je procijenjeno da je sada trenutak da Vučić dođe u Zagreb. Hrvatska mora odigrati svoju pravu ulogu jedine euroatlantske integrirane zemlje na ovom području. Hrvatska nije primljena u EU i NATO da bi čuvala stabilnost korejske ili američko-meksičke granice već da bi poticala na političku sigurnost zemalja u svom okruženju.

Zajednička korist je pitanje BIH i izmjene izbornog zakona. Ni Hrvatska ni Srbija se ne smiju miješati u unutarnja pitanja BiH, ali te dvije zemlje imaju pravo participirati i iskazati svoj stav. Hrvatskoj su važna pitanja granice i pitanje nestalih koja se ne mogu drugačije rješavati osim da se sa Srbijom sjedne za stol.

Kako komentiraš činjenicu da je u Zagreb donio matične knjige, vjenčanih i umrlih iz općine Dvor na Uni?

Ta se činjenica može komentirati kao suptilna provokacija. To je poruka da Srbija ne odustaje od svog stava da stalno ponavlja da je Oluja bila etničko čišćenje Srba. Riječ je dokumentima koji su oni bili odnijeli nakon operacije Oluja, ali s druge strane Vučić je donio i dokumentaciju koja govori o tome gdje se nalaze troje nestalih. To moramo shvatiti kao čin dobre volje i uspostave elementarnog političkog povjerenja prema vlastima u Hrvatskoj. Tko su ti ljudi još ne znamo, tu postoji cijela procedura.

Što je s dokumentima koji su od iznimnog značaja za RH? Prije svega vukovarska bolnica i logori u Srbiji?

To je za nas pitanje svih pitanja. U dokumentaciji koju je nakon pada Vukovara odnijela KOS-ova agentura je ključ i sudbina nestalih te ključ koji do kraja može definirati prirodu rata koju Srbija stalno osporava. Isto je i s dokumentacijom o zarobljenima i mučenima u logorima kao i zapovjednoj strukturi po kojoj su logori stvarani. Nisam dobila konkretan odgovor na to pitanje. Hrvatska je trebala za vrijeme haških procesa za Ovčaru i Vukovar tražiti te dokumente. Uz veliki pritisak raspisala je tjeralicu za Aleksandrom Vasiljevićem, tadašnjim šefom KOS-a zbog njegove neprijeporno utvrđene uloge na pokolju na Ovčari. Ta dokumentacija, jednako kao i logori su za nas ključ svega. Sumnjam da će Srbija tako nešto dati Hrvatskoj jer ta dokumentacija može biti „smoking gun“, novi dokaz koja bi mogao izazvati reviziju presude u predmetu Hrvatske protiv Srbije za genocid, a rok ističe negdje 2020. godine. Tek nakon toga se može politikom malih koraka početi razgovarati o tome. Ta presuda je ovakva kakva je i za Hrvatsku je jako dobra jer definira plan velike Srbije kojeg su oni pokušali ostvariti na ustavnopravnom teritoriju RH genocidnim radnjama. Ta presuda spominje i nestale i ratnu odštetu te dokazuje efektivnu kontrolu. Problem je što naše vlasti tu presudu nisu ozbiljno razmotrile, čini mi se da je nisu ni pročitali, a kamoli dali na stručnu ekspertizu koja je nužna.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr