Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon godina rasprava i peripetija Hrvatska je konačno na korak do porađanja novog Zakona o medicinskoj oplodnji, no već sada je izgledno da će se ponovno razviti nova polemika.


Novi prijedlog Zakona o medicinskoj oplodnji, nakon što 30 godina ništa nije napravljeno u tom pogledu, pred saborskim zastupnicima bi se trebao naći idući tjedan. Prema ovom prijedlogu dijete začeto umjetnom oplodnjom će u Državnom registru moći doznati tko mu je biološki roditelj, No, zakonodavac ne predviđa pravne posljedice po biološkog roditelja, odnosno, dijete neće imati nikakva prava, poput naslijeđa, a biološki roditelji neće moći postati i pravni roditelji, donosi Jutarnji list. Odredba o mogućem saznanju podrijetla je izazvala reakciju udruge Roda koje poručuju da zbog te odredbe donacija zapravo neće biti.

>> Umjetnu oplodnju podupire oko dvije trećine hrvatskih građana

Vezani članci Lucija Šuvaković "Naša Lucija je dobro. Zna da ima bolesnu krv i da će još jednom dobiti one svoje jake lijekove. Tako mi zovemo kemoterapiju. Ali sad nam treba donor" Slika nije dostupna 'Ograničavanje umjetne oplodnje na temelju partnera, isto kao ograničavanje po plavim očima'

'Prema iskustvima drugih zemalja, donacija neće biti jer nitko ne želi riskirati da mu za 18 godina neko dijete pokuca na vrata i kaže 'ti si moj biološki roditelj', objasnila je Karmen Rivoseki-Simić iz Roda. Podsjetila je na slučaj Australije koja je imala identično zakonsko rješenje te nekoliko godina nije bilo niti jednog donora. Tada su australski parlamentarci javno donirali spermu kako bi na to potaknuli i građane.

Zakon predviđa da Državni registar, u kojima će biti podaci o korisnicima medicinske oplodnje, bude zaštićen te će svako otkrivanje podataka biti kažnjivo. Uvid u taj registar može se dobiti samo uz odobrenje Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju ili suda.

Oplodnja će se moći primijeniti samo na bračnim parovima

Sporno bi moglo biti i to što zakon predviđa da se medicinska oplodnja može primijeniti samo na bračnim parovima, a ne i na izvanbračnim partnerima ili ženama bez partnera. U Rodama kažu da je za njih to neprihvatljivo jer ako se neplodnost definira kao bolest, onda se liječenje ne može ograničiti bračnim stanjem. Poručuju da svatko ima pravo na liječenje, pa i neplodne žene bez partnera ili one u izvanbračnim vezama.

Prijedlog novog zakon uvodi i heterogenu oplodnju pri kojoj se koriste vlastite spolne stanice jednog supružnika i darovane spolne stanice - ili spermija ili jajnih stanica. No, zakon zabranjuje da se istodobno za začeće jednog para koriste donirane i muške i ženske spolne stanice. To je za Rode također dvojbeno jer smatraju da bi trebalo dopustiti donaciju zametaka u slučaju obostrano neplodnih parova.

Zakon zabranjuje kloniranje te eksperimentiranje jajnim ili sjemenim stanicama, a za one koji se ogluše na tu zabranu predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Kazne od 10.000 do 250.000 kuna predviđene su za ustanove, ali i pojedince koji se ne pridržavaju procedure u medicinskoj oplodnji.

Milinović: Prijedlog ima i konzervativne i liberalne dijelove

U vladinoj bi se proceduri za desetak dana trebao naći zakonski prijedlog kojim se uređuje pitanje medicinski potpomognute oplodnje, kakav Hrvatska nema već više od 20 godina, najavio je nakon današnje sjednice Vlade resorni ministar Darko Milinović. 'Unatrag nekoliko godina bilo je nekoliko zakonskih prijedloga vezanih uz to područje, poput onog SDP-ovog, koji je na primjer dopuštao zamrzavanje zametaka. Za moju stranku život počinje danom začetka, dakle zametak je živo biće i mi po ovom prijedlogu to ne dopuštamo', kazao je Milinović.

Upitan hoće li odredbe zakona po kojima će djeca začeta umjetnom oplodnjom imati pravo doznati tko su im biološki roditelji smanjiti zainteresiranost donatora, Milinović je kazao da to ne očekuje. 'Mi smo se vodili time da i posvojeno dijete nakon navršene 18. godine života ima pravo znati tko su mu biološki roditelji, a u interesu zaštite prava djece', rekao je Milinović.

Kao primjer konzervativnog dijela zakona naveo da je jedan od uvjeta za umjetnu oplodnju brak, dok je primjer liberalnog dijela dopuštanje donacije jajnih stanica i muškarca i žene, dok primjerice neke zemlje EU imaju mogućnost doniranja samo jednog spola. Upitan diskriminira li takav zakonski prijedlog samce, Milinović je kazao da to 'nije diskriminirajuće, a kako do sada nismo imali nikakav zakon, bolje ikakav nego nikakav'.