Put ove nekoć kućne radinosti, a danas uigrane tvrtke koja 45 % svoje proizvodnje izvozi u zemlje Europe počeo je od nule, tj. od burze, bio je težak i prepun ulaganja, ali sve se isplatilo. Kako nam je ispričao direktor tvrtke Marko Denona, nakon što je 1990. godine radna organizacija SOUR-a Đuro Đaković, gdje je radio kao projektant i ''voditelj grupe velikih objekata'' otišla u stečaj, prijavljen na burzu rada, odlučio je stvar uzeti u svoje ruke.
''Prije su se svi matematički slogovi za hrvatsko tržište radili u Vojvodini i kad je počeo rad, Školska knjiga ostala je bez ijedne matematičke knjige kao i onih iz fizike. Kupio sam računalo i htio učiti AutoCAD da više ne crtam na crtaćoj dasci, ali me je put odveo na grafičku pripremu matematičkih i fizičkih knjiga jer sam imao tehničkog predznanja. Osnovao sam Kućnu radinost i radio grafičku pripremu dvije godine. Sljedeći sam izradio projekt za tvornicu boca 'Straža' Hum na Sutli, projekt nisam mogao izraditi preko Kućne radinosti pa sam morao otvoriti tvrtku u lipnju 1992.'', ispričao nam je ukratko g. Denona o samim počecima svoje tvrtke, u kojoj danas među ostalim vjernim radnicima rade i njegove tri kćeri, svaka u svom području.
Rad sa Školskom knjigom i ostalim klijentima doveo ga je do toga da nakon nekoliko godina kupi staru tiskaru „Targa“ te samo nastavi s izradom knjiga od grafičke pripreme do tiska i uveza.
Obnavljanjem strojnog parka nastavlja se stalni rast u tehnološkom i financijskom planu. Specijalizirani za proizvodnju knjiga mekog i tvrdog uveza poput dječjih slikovnica, monografija, rječnika, stripova, udžbenika i kuharica, rade i ostale tiskovine poput časopisa, plakata, posjetnica i slično, koje čine 15 % od ukupne proizvodnje.
''Tijekom godina najviše se ulagalo u strojeve za tvrdi uvez knjiga, pa možemo reći da na ovim prostorima imamo jednu od najopremljenijih i najmodernijih grafičkih dorada. Prošle godine kupili smo najmoderniju liniju za tvrdi uvez knjige, a ove godine najmoderniji osmerobojni stroj za tisak'', kaže nam Marina Denona Gorički, voditeljica financija u tvrtki koju je osnovao njezin otac.
Prisjeća se tako Marko Denona kako je izrada knjiga prije izgledala kudikamo drugačije: ''Prije je za jednim stolom sjedilo nekoliko gospođa koje su uigranim pokretima lijepile naslovnice na spojene arke, dok danas to sve čini vrlo bučna mašinerija.''
O zanimljivom nastanku knjiga koje lete kroz strojeve ispred nas i pod budnim okom radnika ispričao nam je voditelj proizvodnje Robert Valpotić. ''Dizajn naslovnice započinje prvenstveno odabirom slike odnosno slika adekvatnih tematici knjige, odabirom vrste fonta i stila prijeloma. Dizajn knjiga većinom dolazi već pripremljen od klijenata, ali imamo unutar kuće i odjel za grafički dizajn u kojem naši dizajneri osmisle cijeli vizualni identitet za naslovnice knjige, plakate, turističke kataloge, posjetnice ili pozivnice.
Kod ekskluzivnijih naslovnica dodaju se i materijali poput platna, umjetne ili prave kože te razni dodaci poput folije, UV laka, slijepog tiska, štancanja i sl. Proces nastanka knjige složen je i sastoji je od više faza, a razlikuje se po vrsti uveza knjige. Stoga je prvenstveno na klijentu bitno odlučiti se želi li knjigu mekog uveza lijepljenjem na hrptu, poput školskih udžbenika, mekog uveza uz šivanje araka poput romana, s klapnama na koricama ili bez njih, ili pak tvrdog uveza. Kada je sve definirano, započinje izrada radnog naloga i proces proizvodnje. Prvi proces započinje u grafičkoj pripremi s unosom i prijelomom teksta, obradom fotografija, dizajnom naslovnice i izradom PDF datoteka za tisak.
Nakon grafičke pripreme slijedi osvjetljavanje tiskovnih formi (ofsetnih ploča) koje su nositelj informacija i s kojih se tekst i slike otiskuju na tiskarskom stroju. Sljedeća je faza oblikovanje otisnutog materijala u gotov proizvod – knjigu. Savijeni knjižni arci na stroju za sabiranje kompletiraju se u knjižne blokove, koji se zatim šivaju na stroju za šivanje koncem kroz hrbat. Nakon pripremljenog knjižnog bloka slijedi priprema korica u koje se kasnije uljepljuje knjižni blok.
Taj se postupak odvija na liniji za tvrdi uvez tako da se prvo na sašiveni knjižni blok nalijepe predlist i zalist, zatim se hrbat knjige pojača krep-papirom i preša, izrezuje na gotovi format na trorezaču i tek se tada pripremljeni knjižni blok uljepljuje u korice, izrađuje se hrpteni utor i vrši se prešanje cijele površine uvezane knjige.'' Taj složeni proces, kaže nam Robert Valpotić, s praćenjem trendova i stalnim ulaganjem u postrojenje danas se uz nove strojeve obavlja kvalitetnije i brže.
Sve veća potražnja za njihovim uslugama ulaskom Hrvatske u Europsku uniju natjerala ih je da prošire dosadašnje kapacitete i brže prošire svoje poslovanje. Posljednje dvije investicije, linija za tvrdi uvez i tiskarski stroj s mogućnošću tiska na obje strane odjednom, temelj su za ulazak na nova inozemna tržišta.
''Sredstva koja smo uglavnom koristili iz našeg su tekućeg poslovanja, leasinga i kredita naše poslovne banke. Zadnje dvije-tri godine pokušali smo povući bespovratna sredstva preko EU fondova, ali, nažalost, neuspješno. Posljednji projekt predali smo prekasno, odnosno nismo bili među kandidatima koji su svoje projekte predali u 10:00:00 i potrošili smo cijeli budžet za taj natječaj. Preko poslovne banke ipak smo uspjeli dobiti barem neku olakšicu, i to u programu koji se zove ESIF kredit. Cijeli je koncept programa takav da na 50 % kredita poduzetnik ne plaća kamatu, dok na preostalih 50 % plaća tržišnu kamatu svoje poslovne banke. Na taj način uspjet ćemo ostvariti uštedu, koju ćemo preusmjeriti u obrazovanje naših zaposlenika i daljnje ulaganje u postrojenje'', o njihovu poslovnom planu detaljno nam je ispričala Marina Denona Gorički.
ESIF Krediti za rast i razvoj koje je pokrenulo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a i HBOR u suradnji s poslovnim bankama dugoročni su investicijski krediti za male i srednje poduzetnike koji posluju duže od dvije godine te koji planiraju ulaganja u prerađivačkoj industriji, turizmu, kreativnoj industriji i uslugama temeljenim na znanju. Namjena za koju se sredstva mogu odobriti jesu ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu.
Marina priznaje da ih nakon pomoći takve vrste danas uvelike ispunjava gledati kako san o modernoj i opremljenoj tiskari postaje stvarnost, kao i dobivanje priznanja i pohvala od struke i od zadovoljnih klijenata koji ih dalje preporučuju.
Niti jedan novi medij nije zamijenio ili izbrisao stari, pa tako i sve prisutnija digitalizacija nije uzrokovala manje tiskanje knjiga, ističu iz tvrtke Denona.
''Prema našem iskustvu, drastično se smanjilo tiskanje promidžbenih korporativnih materijala poput rokovnika, kalendara i ostalih tiskovina, također, smanjio se tisak promotivnih letaka i ostalih marketinških tiskovina. Što se tiče knjiga, stavlja se naglasak na luksuznija izdanja, dugotrajnija. Poslije financijske krize tisak knjiga u stalnome je porastu u svim državama članicama EU-a. Iako postoje razni e-čitači poput Kindla, Pocketbooka i ostalih, čitači svejedno preferiraju miris knjige i listanje stranica'', kaže nam Marina, koja ističe da potražnja za određenim knjigama raste ovisno o godišnjem dobu, ali bi istaknula neke najpopularnije knjige neovisne o godišnjem dobu, poput Harryja Pottera J. K. Rowling, Trilogije Millennium Stiega Larssona, niz dječjih knjiga Kapetan Gaćeša, Hygge – Danski recept za sretan život itd i 12 pravila za život Jordana B. Petersona, koje su kod njih tiskane u nekoliko naklada.
Od knjiga ne odustaju, kao ni, čini se, većina zadovoljnih korisnika u Europi.
''I dalje ćemo biti fokusirani na razvijanje i optimiziranje našeg poslovanja. Želimo još više zapošljavati, ulagati u modernizaciju cijelog postrojenja i izlaziti na nova inozemna tržišta na kojima još nismo prisutni. Trenutno nam je udio izvoza u ukupnim prihodima 45 %, a taj udio želimo povećati na barem 70 % u iduće dvije godine'', dodao je Marko Denona za kraj te dodao da će se s veseljem dograbiti i tog kako kaže ''europskog kolača''.
ESIF Krediti za rast i razvoj koje je pokrenulo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i HBOR u suradnji s poslovnim bankama dugoročni su investicijski krediti za male i srednje poduzetnike koji posluju duže od dvije godine te koji planiraju ulaganja u prerađivačkoj industriji, turizmu, kreativnoj industriji i uslugama temeljenim na znanju. Namjena za koju se sredstva mogu odobriti jesu ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu.
-
nastavak dramePonovno se oglasio Jelavić, zahvalio Kekinu na jednome: "Sve što su rekli je neistina, osim ovoga..."
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
