Galerija
Kontroverzni mađarski premijer Viktor Orban, nacionalist i žestoki protivnik imigracije, očekuje da će na izborima u nedjelju dobiti treći uzastopni mandat, odnosno četvrti ukupno. Birališta su zatvorena i za nekoliko sati očekuju se prvi nepotpuni rezultati.
Orban je rođen 1963. u Sekešfehervaru koji se u Hrvatskoj zove Stolni Biograd. U mladosti je bio aktivan član komunističkog pokreta, ali kako je sam rekao, promijenio je političke stavove nakon služenja vojnog roka. Zaklada Soroš dodijelila mu je stipendiju za studij političkih znanosti na Oksfordu.
Jedan je od osnivača stranke Fides, ali u prvom izlasku na izbore jedva su prešli prag. Međutim 1998-me u koaliciji više stranaka Fides pobjeđuje i Orban s 35 godina postaje drugi najmlađi premijer u mađarskoj povijesti. 2002. gubi izbore i ostaje u oporbi do 2010. godine, kada njegova stranka uvjerljivo pobjeđuje i Orban se vraća u premijersku fotelju. Isti rezultat ponovio je i 2014. Kada je Europu zahvatila izbjeglička kriza, Orban je počeo provoditi protu-migrantske mjere, pa je Mađarska podigla žicu na granici sa Srbijom i Hrvatskom.
Njegov politički put i političke odlike komentirao je profesor Davor Boban.
Kako je Viktor Orban od liberalnog studenta sa Soroševom stipendijom postao konzervativac kojem je meta upravo Soroš?
Na prvim mađarskim slobodnim izborima 1990. pobijedila je desnica, Mađarski demokratski forum. No već 1994. godine reformirani komunisti se vraćaju na vlast i od tada započinje transformacija Fidesa iz liberalne u konzervativnu stranku. Tada je došlo do raskola koji je trajao do 1998. Godine kada su se održali treći izbori Fides je već bio konzervativna stranka i Orban je uspio oformirati koalicijsku vladu. Dakle, to je bila dobitna kombinacija. To doduše nije ništa neobično u srednjoj Europi. Nekoliko drugih stranaka je promijenilo i zauzelo određenu ideološku poziciju, ovisno o tome koliko su smatrali da im to koristi kod birača.
Zašto je Orban već dulje vrijeme u odličnim odnosima s Rusijom i Vladimirom Putinom?
Zbog pragmatičnih razloga. On vjerojatno nema dobre stavove prema samoj Rusiji, zapravo ima vrlo negativne stavove o Sovjetskoj okupaciji Mađarske 1956. godine. No, zbog zaoštravanja odnosa s EU, on vjerojatno traži kvalitetnog vanjskopolitičkog partnera koji bi mu omogućio veću neovisnost u provođenju i unutarnje i vanjske politike. Rusija je isto tako dobar izvor ekonomskih investicija.
Može li Hrvatska iz toga izvući neku pouku?
Ovisi o tome kakvi su vanjskopolitički interesi naše političke elite, odnosno njihovi stavovi. Ovisi o tome kome se žele više prilagoditi, EU i SAD-u ili će naći neki interes u odnosima s Rusijom.
Zašto je dio hrvatskih građana, ali i političara fasciniran Orbanom i njegovim prijateljem Vladimirom Putinom?
Već skoro trideset godina imamo demokraciju u ovom ili onom obliku, ali golema većina hrvatskih građana ne zna što je to demokracija i kako funkcioniraju politički procesi u demokraciji. Zbog toga smatraju da ako netko koncentrira političku moć u svojim rukama, bilo kao pojedinac ili mala skupina ljudi, da to automatski znači učinkovitu vlast, no to nije istina. To samo znači da se onda brišu granice između režima i države, što je zapravo nedopustivo i vodi do velike korupcije i narušavanja vladavine prava, nego do učinkovite države.
Zbog čega Europska unija tolerira Orbanovo često iskakanje iz zajedničkih vrijednosti i pravne stečevine?
Ne tolerira zapravo. Očito EU nema učinkovit mehanizam kao što ga je imala za vrijeme predpristupnih pregovora do 2004. godine sa Mađarskom i bilo kojom drugom državom, kada je putem političke uvjetovanosti mogla uvjetovati pristupanje EU. Nakon što neka zemlja postane članica, EU još nije razvila učinkovit mehanizam kojim bi spriječila bilo kakvo iskakanje iz tog okvira.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
