Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

150 kuna participacije bit će cijena hitnog bolničkog prijama za one pacijente za koje se utvrdi da im nije potrebna nikakva terapija, a inzistiraju da budu bolnički obrađeni, rekao je u srijedu ministar zdravlja Dario Nakić.


Ministar je nakon sjednice Vlade objasnio novinarima kako će izgledati planirana reforma Hitne zdravstvene službe koja će početi tijekom svibnja i lipnja.

Vezani članci Vili Beroš - 4 Beroš uputio otvoreno pismo zdravstvenim djelatnicima, određen datum od kada će na posao dolaziti uz COVID potvrdu Slika nije dostupna 'Reformom hitne medicine povećavamo sigurnost hitnih pacijenata'

Po redovitoj proceduri, pacijenti će se prvo trebati javiti svom liječniku obiteljske medicine ili zavodima za hitnu medicinu.

Za dolazak na hitni bolnički prijam, pacijenti će uvijek prethodno trebati nazvati 194, a zdravstveni djelatnici, liječnici ili educirane medicinske sestre, po skali pitanja odredit će jesu li oni hitni slučajevi te ih dalje uputiti.

'Za očekivati je da će cijena za sve starije od 65 godina, ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, iznositi između 300 i 700 kuna mjesečno' S. Varga

Ako netko zaobiđe sve te mogućnosti i inzistira da ga se pregleda na hitnom bolničkom prijamu, a utvrdi se da mu nije ništa, naš je prijedlog da taj pregled plati 150 kuna, rekao je Nakić.

U slučaju ako liječnik takvom pacijentu odredi terapiju ili infuziju, ta će se naknada prepoloviti.

'U tom slučaju pacijenti će trebati platiti 70 kuna. Ovime želimo da ljudi, koji su stvarno bolesni i koji su stvarno hitni slučajevi, na vrijeme dobiju uslugu, a ne da čovjek koji ima infarkt čeka 10 sati na pregled, jer onda ugrožavamo tog čovjeka', poručio je ministar Dario Nakić.

Na pitanje koje će biti posljedice ako pacijentu kojem je kod kuće pozlilo, na trijaži utvrdi da nije hitan slučaj, a on nakon toga umre u krevetu, uzvratio je da su to teorijska pitanja: 'Poznajete li i jednu zemlju koja ima bolje razrađen sustav od ove za hitne pacijente, to mi recite? Što će se dogoditi ako prelazite cestu i udari vas auto. Hoćete li zatvoriti cestu? Jesmo li napravili i poduzeli sve u sustavu za najbolju sigurnost naših građana? Jesmo i to je ono što je važno', istaknuo je ministar zdravlja.

Vezano uz dopunskog zdravstvenog osiguranja, novinare je zanimalo boji li se ministar da će mladi ljudi iz HZZO-a prelaziti privatnim osiguravateljima te može li to narušiti sustav, na što je Nakić odgovorio da nema takvih bojazni.

Podsjetio je da su prije koju godinu korisnici plaćali policu dopunskog zdravstvenog osiguranja i 130 kuna te da Vlada sada predlaže da se ona poveća sa 70 na 89 kuna.

'Privatne osiguravajuće kuće će se natjecati s HZZO-om. Po svim saznanjima koje imam, očekujem da će sve privatne kuće, koje ne mogu izdržati ovako nisku raznu dopunskog zdravstvenog osiguranja, povećati svoju cijenu. Ljudi imaju izbor', poručio je. 

Ne postoji "tajni dokument zdravstvene reforme"

Ministar zdravlja ponovno je odbacio medijske špekulacije o privatizaciji zdravstva istaknuvši da su svi najavljeni reformski potezi Ministarstva u cilju stabilizacije sustava javnog zdravstva.

Medije koji su objavili navodni "tajni dokument zdravstvene reforme" prozvao je za neprofesionalnost jer, tvrdi, takav dokument ne postoji, te je poručio da bi se trebala preispitati odgovornost tih medija za obmanjivanje javnosti.

'Takav dokument ne postoji, nikada ga nisam vidio pa ga ne mogu ni kometirati, uključujući i špekulacije o povećanju cijene police dopunskog osiguranja na 150 kuna', rekao je Nakić novinarima na Markovu trgu, gdje je prije Vladine sjednice organizirana akcija mjerenja šećera u krvi i krvnoga tlaka.

Komentirajući Vladinu odluku o obustavi postupka sanacije u 31 zdravstvenoj ustanovi, nakon čega će te ustanove biti vraćene osnivačima, istaknuo je da se bolnice vraćaju županijama, a u međuvremenu nastale dugove od 2,5 milijarde kuna sporazumno će rješavati Ministarstvo, bolnice i županije.

Ravnatelji bolnica birat će se na natječajima

"Jedino što je postignuto sanacijom bolnica bilo je imenovanje ljudi na čelna mjesta. Sve ostalo dovelo je do gomilanja novih dugova", rekao je Nakić. Najavio je da nakon Vladine odluke županije moraju u roku 15 dana imenovati upravna vijeća bolnica koja će potom predložiti v. d. ravnatelje. Nakon toga kreću natječaji za ravnatelje bolnica na koje se svi mogu javiti.

"Neće više biti imenovanja, nego javni natječaj s planom rada kandidata. Za tako važne ustanove dosad su se imenovali ljudi bez natječaja, to je nedopustivo", poručio je Nakić.

U povodu Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen dijabetesu, na Markovu trgu je održana akcija mjerenja šećera i tlaka kojoj su se odazvali premijer Tihomir Orešković, potpredsjednik Vlade Božo Petrov i dio ministara.

Nakić se na sjednici Vlade zahvalio ministrima na odazivu, kazavši kako se akcijom želi podići svijest o nužnosti kontrole zdravlja i promicanju preventivnih pregleda. "Hrvatska je po liječenju bolesnika izrazito dobra, no nismo tako dobri u odlasku na preventivne preglede, pa ćemo na tome trebati poraditi", rekao je Nakić.

Reiner: Svugdje plaćaju preglede oni koji nisu hitni, a žele se hitno pregledati

Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner izrazio je razumijevanje za najave da bi pacijenti koji dođu na objedinjeni hitni bolnički prijem, a nisu hitni, morali platiti dio pregleda.

'Mislim da će ministar Nakić snositi osobnu odgovornost za svakog pacijenta kojem bude uskraćena zdravstvena usluga, a bolestan je' Siniša Varga

"To je tako svugdje u svijetu", izjavio je Reiner. "Ako ne morate dolaziti u hitnu bolničku službu, a dođete jer vam se prohtjelo, nigdje u svijetu to ne možete napraviti besplatno", rekao je predsjednik Sabora, akademik i ugledni liječnik, dugogodišnji šef Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

Tumači pritom kako se ne radi samo o trošku, nego i o tome da pacijenti koji stvarno trebaju dobiti brzu pomoć moraju čekati jer su liječnici, medicinske sestre i dijagnostički aparati "pretrpani" onima koji su pregled mogli obaviti u neko drugo vrijeme i na drugom mjestu, ali im se prohtjelo baš taj dan biti u bolnici.

"Naravno, to je komotnije, ali to ima financijske posljedice i posljedice po efikasnost hitne službe u bolnicama", poručio je Reiner.

Varga: Prekidom sanacije prekida se reforma bolničkog sustava

Bivši ministar zdravlja i zastupnik SDP-a Siniša Varga izjavio je u srijedu kako je to tužan dan za hrvatsko zdravstvo jer je Vlada ukinula program sanacije 31 zdravstvene ustanove, čime se prekida trogodišnji proces u kojem je država privremeno preuzela od županija upravljačka prava nad županijskim bolnicama da bi podmirila dugove i provela reforme kako te ustanove više ne bi generirale gubitke.

Izlaskom HZZO-a iz Državne riznice, novim modelom ugovaranja i radom s upravama bolnica uspjeli smo na kraju 2015. postići da je 42 posto bolnica u sanaciji godinu završilo bez generiranja novih gubitaka, odnosno da 68 posto županijskih bolnica nije stvaralo nove dugove, rekao je Varga na konferenciji za novinare u sjedištu SDP-a. Istaknuo je i da su novonastali dugovi u iznosu od 2,5 milijarde kuna, "značajno manji" nego ranijih godina.

Obustavljena potpuna reforma bolničkog sustava

Varga kaže da je prethodna zdravstvena administracija u 2016. i 2017. trebala provesti potpunu reformu bolničkog sustava, ostvariti Masterplan i niz ulaganja iz EU fondova u razvoj dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija, kako bi se liječenje pacijenata ubuduće moglo odvijati bez lista čekanja, no sada je sve obustavljeno.

"Zauzvrat je građanima nametnut novi namet od 30 posto poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja. To pokazuje apsolutni prezir ministra Daria Nakića i cjelokupne Vlade prema svim građanima, a naročito prema pacijentima", ustvrdio je Varga.

Podsjetio je kako je odluka o povećanju dopunskog osiguranja donesena sedam dana po donošenju državnog proračuna, pa se očito radilo o kalkulaciji da će vrijednost od 300 milijuna kuna, koji se žele prihodovati povećanjem police za 19 kuna, preliti tijekom ove godine u privatna osiguranja.

Bijeg pacijenata privatnim osiguravateljima

"U idućem razdoblju možemo očekivati bijeg pacijenata prema privatnim osiguravateljima i tiho ukidanje dopunskog osiguranja u okviru HZZO-a, čime ćemo ostati bez socijalnog korektiva koji je dosad radio HZZO. Cijene dopunskog osiguranja bit će prepuštene tržištu, a police će za mlađe od 65 godina iznositi 150 kuna. Za očekivati je da će cijena za sve starije od 65 godina, ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, iznositi između 300 i 700 kuna mjesečno", rekao je Varga.

Komentirajući najavljenu reformu hitne medicinske službe, Varga je ocijenio neprihvatljivim da se nehitnim pacijentima u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) naplaćuju usluge, te je podsjetio kako su OHBP-i bili HDZ-ov projekt koji je SDP-ova Vlada nastavila smatrajući ga dobrim.

"OHBP-i su dobro opremljeni i s posebno educiranim kadrom koji može svakog pacijenta pregledati jer za to postoje kapaciteti, bio on izrazito hitan ili ne", rekao je Varga. Rad OHBP-a prepoznat je u sklopu međunarodne evaluacije, pa je Hrvatska, prema Europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu, na prvom mjestu po bolničkom prijemu među europskim zemljama.

Sestre ne mogu preuzeti ulogu liječnika

Varga smatra da medicinske sestre ne mogu preuzimati ulogu liječnika jer su educirane za zdravstvenu njegu bolesnika, a Nakićevom reformom je predviđeno da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta u OHBP-ima i nehitne pacijente preusmjeravaju obiteljskim liječnicima.

U OHBP-ima, podsjeća, i sada radi trijažna sestra koja trijažira pacijenta za daljni potrebni pregled kod liječnika, te procjenjuje koliko može čekati na pregled prema stupnju hitnosti.

"Izostanak liječničkog pregleda nakon trijaže smatram velikom stručno-medicinskom pogreškom u upravljanju sustavom zdravstva ministra Nakića i mislim da će on snositi osobnu odgovornost za svakog pacijenta kojem bude uskraćena zdravstvena usluga, a bolestan je", zaključio je Varga. (S.D.M. / I.D./Hina)