Grabar-Kitarović: "Političari se moraju suočiti sa sobom i pitati se jesu li učinili sve da Hrvatska bude bolja!"

Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednica Zajednice udruga nestalih i poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Obraćanje državnog vrha

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević slijedilo je prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

"Rat je gotov, okrenimo se budućnosti" 

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak u Kninu da je zadaća političara Hrvatsku učiniti prosperitetnom, slobodnom zemljom u kojoj se cijene život i čovjek, a ne osobni interesi, isprazna obećanja i svađe koje potiču beznađe i podjele. 

"Ova proslava nije zbog nas političara, nego smo tu kako bismo pokazali poniznost, zahvalnost i skupili dovoljno hrabrosti da se suočimo sa sobom i zapitali se je li svatko od nas napravio sve da bi Hrvatska danas bila uspješnija, prosperitetnija, slobodnija za svakog Hrvata i Hrvaticu, svakog građanina naše domovine", kazala je Grabar-Kitarović na središnjem obilježavanju 24. obljetnice VRO Oluja na Trgu dr. Ante Starčevića u Kninu.

Dodala je da je to pitanje na koje su političari dužni odgovoriti, a to je, vjeruje, zadaća i misija nove generacije, a na to pitanje treba odgovoriti djelima a ne riječima.

"To je ono što se od nas očekuje, a ne osobni interesi i isprazna obećanja, a ne svađe, teške riječi koje značajno potiču apatiju, beznađe i podjele. Jer na ovom mjestu prije 24 godine izborili smo se da upravljamo vlastitom sudbinom, da se o Hrvatskoj i Hrvatima odlučuje u Hrvatskoj i mi smo ti koji snose tu odgovornost", poručila je Grabar-Kitarović.

Citirajući riječi generala Ante Gotovine koji je rekao: "Rat je gotov, okrenimo se budućnosti", naglasila je da je ta budućnost odgovornost prvenstveno državnika, političara, ali i svakog građanina Hrvatske.

Dobili smo odgovornost Hrvatsku učiniti zemljom u kojoj se cijeni rad

"Branitelji su dali živote, zdravlje, sve da bismo mi mogli biti ovdje pod hrvatskim barjakom, u svojoj vlastitoj, slobodnoj i demokratskoj državi. Time smo dobili odgovornost Hrvatsku učiniti zemljom u kojoj se rad cijeni, u kojoj je ljudsko dostojanstvo neosporno svakome građaninu, u kojoj se hrvatski identitet gradi i tradicija razvija u slobodi u kojoj se potiče inicijativa i učenje, stvaranje, a ne destrukcija. To je naša odgovornost i moja poruka danas", kazala je Grabar-Kitarović.

"Kao što su branitelji tisućljetni san pretvorili u stvarnost, tako je naš zadatak Hrvatsku učiniti prosperitetnom, slobodnom zemljom u kojoj se cijeni život i svaki čovjek", istaknula je predsjednica, dodajući da je na političarima danas da počnu govoriti djelima.

Naglasila je i da se danas na "mjestu koje simbolizira veličanstveni trenutak u kojem hrvatska sloboda više nije san generacija nego trenutak u kojem postaje stvarnost i neporeciva činjenica", došla pokloniti braniteljima i zahvaliti im na doprinosu u Domovinskom ratu.

"Ovdje na današnji dan prije 24 godine, uz krvave žrtve i nesebično, bezgranično davanje svih naših branitelja, liječnika i medicinskih sestara i svih hrvatskih domoljuba otvorena je nova stranica povijesti hrvatskog naroda - vizija našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, vizija slobodne, neovisne i demokratske hrvatske i naša zastava i barjak koji se zavijorio na tvrđavi postalo je naša stvarnost", kazala je Grabar-Kitarović.

Tada je, dodala je, poslana snažna poruka cijelom svijetu - "da smo mi Hrvati ponosan narod i imamo svoje neporecivo i nedjeljivo pravo sami odlučivati o svojoj sudbini i to nam pravo nitko nije dao niti poklonio te smo ga spremni braniti pred bilo kime i bilo čime sada i zauvijek".

"To je poruka koju je prvi hrvatski predsjednik jasno artikulirao, a branitelji pokazali nesebičnošću - sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što", zaključila je predsjednica Republike. 

"Slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda"

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u ponedjeljak je prilikom proslave obljetnice Oluje poručio kako danas "s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda.

"Danas s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda, u zajedničkom činu oslobađanja hrvatskih teritorija okupiranih od srpskog agresora i Domovinski rat u cjelini", poručio je Jandroković na na središnjem obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluje.

Jandroković je dodao kako se danas ujedno prisjećamo i stoljetnih pretenzija hrvatskog naroda za neovisnošću.

"Prisjećamo se višetostoljetnog povijesnog puta koji je hrvatski narod s jakom nacionalnom sviješću i uz mnoge žrtve prešao od Zvonimirova grada do današnjeg hrvatskog Knina, gdje je agresija na domovinu započela i gdje smo agresora zauvijek porazili", naglasio je Jandroković.

Predsjednik Sabora ustvrdio je kako danas najveću čast iskazujemo hrvatskim braniteljima.

"Danas je dan kada cijela iseljena hrvatska iskazuje poštovanje i zahvalu svim hrvatskim braniteljima, koji su domoljubno časno i požrtvovno stali u zaštitu svojega naroda", kazao je Jandroković.

Dodao je kako stojimo ujedinjeni pred njihovim junaštvom, "znajući da će naša djeca zauvijek uživati vrijednosti za koje su se oni borili" te da je naš zadatak da svjesno te vrijednosti prenosimo na mlađe generacije.

"Moramo imati vjere u sebe da ćemo znati riješiti i sve one probleme koji stoje pred nama, i da će biti Hrvatska, ta i takva Hrvatska kakve nema ljepše pod sunce od istoka do zapada", poručio je Jandroković.

Smatra da budućnost ovisi samo o nama i da toga moramo biti svjesni.

"Naša domovina mora biti zemlja koja čuva svoj identitet, tradiciju i temeljne vrijednosti na kojima je stvorena, koja štuje svoje svetinje i heroje, koja objektivno valorizira svoju povijest, i odbacuje nasljeđe totalitarnih režima koji su je unazađivali i tiranizirali", rekao je predsjednik Sabora.

Zaključio je kako se svi zajedno moramo "još snažnije angažirati u ostvarivanju zadanih ciljeva", a kroz stvaranje pozitivnih trendova i ozračja za život i rad u domovini, "pritom vodeći računa o okolnostima u kojima živimo".

Simbolična zvonjava crkvenih zvona

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 24 počasna plotuna u spomen na 24. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sudionici će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu.

Prema najavljenom protokolu, na Trgu Ante Starčevića upriličit će se vojno-akrobatski ceremonijalni program. Također je najavljeno pozdravljanje sudionika moto defilea "Od Branimira do Zvonimira" i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom "Put vjetra put Oluje."

Tijekom cijelog dana na parkiralištu kod Autobusnog kolodvora bit će otvorena izložba Taktiičko-tehničkog zbora naoružanja i opreme

U 84 sata oslobođena gotovo petina Hrvatske

U oslobodilačkoj akciji "Oluji" prije 24 godine hrvatske vojne i redarstvene snage su u 84 sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995., u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

Pročitajte i ovo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Prošle su 24 godine od Oluje, akcije koja je trajala 84 sata: Poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo

Pročitajte i ovo poslije i zapjevala Grabar-Kitarović održala neobičan govor na kninskoj tvrđavi: "U vrijeme Oluje došlo mi je da uzmem pušku i odem na bojište"

U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh postignut 5. kolovoza

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Pročitajte i ovo nestajalo struje Uoči obljetnice Oluje koncerti Thompsona i Škore: "Nosite znakovlja hrvatske pobjedničke vojske, nijedna druga"

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

200.000 ljudi oslobodilo petinu države

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći". (Hina)