"Sustav domovinske sigurnosti jamčit će da u bilo kojem trenutku sustav može snažno reagirati na bilo koju prijetnju i ugrozu nacionalne sigurnosti", isticao je Krstičević i saborske klubove pozvao na konsenzus jer je, kako je rekao, nacionalna sigurnost nadstranačko pitanje.
Pročitajte i ovo
Zakonom se, pojašnjavao je, uvodi nova paradigmu sigurnosti koja se temelji na partnerstvu za sigurnosti, na modelu sigurnosti svakog građana Hrvatske. Cilj je, kazao je, fragmentirane dijelove sustava uklopiti u sveobuhvatan sustav upravljanja sigurnosnim rizicima.
Klisović: Imamo funkcionirajući sustav nacionalne sigurnosti
Za SDP-ovog Joška Klisovića, Hrvatska ima funkcionirajući sustav nacionalne sigurnosti koji odrađuje svoj posao. "Predloženi zakon ne uspostavlja novi sustav sigurnosti, već samo uvodi jednu novu koordinaciju između postojećih elemenata trenutno funkcionirajućeg sustava", rekao je.
Brine ga i koncentracija moći u rukama jednog čovjeka, s obzirom da bi koordinacijom za sustav domovinske sigurnosti predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar obrane, koji je i na čelu Savjeta Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija.
HDZ-ov Miroslav Tuđman mu odgovara kako su takvi strahovi bez osnove. "Tu su prigovori da se radi koncentracija u jednoj ili malom bruju osoba. No, ako uzmemo u obzir koje se zadaće ovim zakonom definiraju, onda je jasna stvar da strahovi koji su reminiscencija nekih prijašnjih totalitarnih sustava, da za njima nema nikakve osnove", poručio je.
Richembergh: Najveća ugroza nacionalne sigurnosti su krize poput ove u Agrokoru
Za Gorana Beusa Richembergha (GLAS) najveća ugroza nacionalne sigurnosti su krize poput one aktualne u Agrokoru. "I ta legitimna tema 'tko je što znao' svjedoči da oni koji su bili zaduženi da čuvaju ekonomsku, pa onda i obrambenu sigurnost zemlje nisu radili svoj posao", zaključio je.
Ovo ljeto, kaže, čula se teza da treba centralizirati cijeli vatrogasni sustav u Hrvatskoj. "To su priče koje nam se podmeću u dodatnoj hipercentralizaciji države što je besmisleno. Mi nismo ni za dlaku bili sigurniji i bolje organizirani kad je sustav bio pod nadležnosti ministra unutarnjih poslova", navodio je.
Za 'mostovca' Vlahu Orepića, ovaj zakon je dobar okvir za daljnje aktivnosti. "Zakon treba biti posljedica svih povijesnih vrijednosti poput antifašizma, koji nas svrstava među napredne demokracije", kazao je.
Zastupnici su u raspravi upozoravali i na potrebu aktiviranja udruga civilnog društva, lovačkih udruženja, na što je Krstičević rekao kako će se u sustav uključiti vatrigasci, HGSS, Crveni križ te sdruge službe i organizacije "jer nam treba ta sinergija".
Maras: Služio sam u Hrvatskoj vojsci; Krstičević: Ispričavam se
SDP-ovac Gordan Maras je na kraju rasprave od ministra Krstičevića zatražio ispriku jer ga je ranije ujutro prozvao da nije služio vojni rok.
"Rekli ste 'Vi ne želite ni vojni rok, niste služili, prema tome to je Vaš stav i vaše pravo i Vaš odnos kao zastupnika prema Hrvatskoj'... Kakav je odnos prema Hrvatskoj svih onih koji nisu služili vojni rok u RH i zašto to pokazuje odnos tih ljudi prema Hrvatskoj? Da li to primjenjujete na vašeg šefa, gospodina Andreja Plenkovića, koji je izbjegao služiti vojni rok i sve ono 90-tih promatrao sa sigurne udaljenosti? Pretpostavljam da se častan čovjek, a da je ono što ste izrekli laž. Očekujem od Vas ispriku jer ja jesam služio u hrvatskoj vojsci", poručio mu je Maras.
Prozvani ministar Krstičević, potom mu se ispričao. "Da, dobio sam informaciju da ste služili i ja Vam čestitam. Drago mi je i kao čovjek Vam se ispričavam. Svaka čast!", rekao je Krstičević i dodao kako poštuje i sve druge koji nisu služili vojsku. (Hina)
