Dnevnik Nove TV donosi treći dio redovitog istraživanja CROBAROMETAR, koje je za Novu TV provela agencija Ipsos od 1. do 18. srpnja na reprezentativnom uzorku od 974 građana iz cijele zemlje.


Nakon jučer predstavljenih podataka o rejtingu stranaka i mišljenju ispitanika o radu ključnih državnih institucija, danas donosimo rezultate istraživanja o dojmu o vodećim političarima u zemlji.

Valja pojasniti da je agencija Ipsos sve ispitanike pitala za dojam koji su političari ostavili na njih. Dojam se ne smije miješati s rejtingom stranaka. On može biti pozitivan ili negativan, no kao takav ne jamči da će zbog njega birač glasovati za određenog političara ili da će uopće izaći na izbore. Dakle, može se glasovati na izborima i za nekoga tko vam nije simpatičan.

PREDSJEDNICA NAJPOPULARNIJA, PLENKOVIĆ ISPRED MILANOVIĆA

U prvoj polovini srpnja najbolji dojam na ispitanike ostavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Njih 63% o njoj ima pozitivan dojam, dok 32% ima negativan dojam.

Najnegativniji od vodećih političara u zemlji je predsjednik SDP-a Zoran Milanović. 58% ispitanika o njemu ima negativan dojam, dok pozitivno na Milanovića gleda njih 35%.

Njegov glavni politički suparnik, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, prvi je put dio CROBAROMETRA. Pozitivan dojam o njemu izrazilo je 46% ispitanika, a negativan njih 27%.

Iako je tek 17. srpnja preuzeo funkciju predsjednika HDZ-a, mogućnost da to bude upravo on bila je poznata od ranije, tako da je Plenković uvršten u srpanjski CROBAROMETAR. Istraživanje pokazuje kako je već veliki broj građana stvorio dojam o njemu, iako još uvijek postoji 11% onih koji za njega nisu čuli, te 16% onih koji o njemu nisu stigli formirati mišljenje.

Nešto manju popularnost od Plenkovića uživa i čelni čovjek MOSTA Božo Petrov, o kojem pozitivan dojam ima 41% ispitanika, a negativan čak pola svih ispitanih!

BANDIĆ I OREŠKOVIĆ POZITIVNIJI OD 'VELIKE TROJKE'

No, dvojica političara ostvarila su pozitivniji dojam od sva tri čelnika stranaka koje u ovom trenutku uživaju najveću potporu u Hrvatskoj.

To su Milan Bandić i Tihomir Orešković. O Bandiću pozitivan dojam ima 50% ispitanika, a 43% negativan. On se u srpanjskom CROBAROMETRU našao zbog koalicijskog potencijala u budućnosti, ali i zbog činjenice da obnaša dužnost gradonačelnika hrvatske metropole.

Gotovo identične rezultate Bandićevim ima i opozvani premijer Orešković - pozitivno o njemu misli 49% ispitanika, dok je negativan dojam ostavio na njih 42%.

Dodajmo ovome da ostatak ispitanika ili ne poznaje ili nema čvrsti stav ili dojam o jednom od ovih političara.

NEZAPOSLENOST UVJERLJIVO NAJVEĆI PROBLEM

Sve ispitanike pitali smo i što misle – koji su najveći problemi u Hrvatskoj?

Gotovo polovina ispitanika, točnije njih 46,1% kao najveći problem u državi vidi nezaposlenost.

18,8% ispitanika najveći problem vidi pak, u hrvatskom gospodarstvu.

Da su loši političari odnosno loša vlast najveći hrvatski problem smatra 10,1% ispitanika.

Među 5 ključnih problema u zemlji uvršteni su još i siromaštvo sa 6,8% te korupcija i kriminal s 5,3% glasova ispitanika.

VJEROJATNOST IZLASKA NA IZBORE

Drugi dio srpanjskog CROBAROMETRA zatvaramo rezultatima istraživanja o motiviranosti ispitanika kada je u pitanju izlazak na izbore.

Da će sigurno glasovati na izborima izjasnilo se 49 % svih ispitanika, dok je njih 24% poručilo da će na izbore vjerojatno izaći.

Da sigurno neće glasovati, izjasnilo se 15% ispitanika. Njih 8% kaže da vjerojatno neće glasovati, a još ne zna ili nije sigurno 4% ispitanika.

To znači da postoji realna mogućnost da svaki četvrti ispitanik na dan izbora - ne izađe na biralište.

REZULTATI IZ RAZDOBLJA POLITIČKOG 'ZATIŠJA PRED BURU'

Dodajmo da ovi podaci odražavaju političke događaje iz druge polovine lipnja i prve polovine srpnja. Ovo razdoblje, za razliku od prethodna dva mjeseca, bilo je politički relativno mirno - već je ranije izglasovano nepovjerenje Vladi i Sabor je raspušten pa je postalo jasno da Hrvatska mora ponovno na izbore.

Nova veća uzbuđenja na političkoj sceni stigla su tek u drugoj polovini srpnja kada je Andrej Plenković izabran za novog predsjednika HDZ-a, a HSS postao dio Narodne koalicije predvođene SDP-om.

Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.