"Sive vijesti postat će učestalije i rezultirat će društvenom raspodjelom kakvu danas rijetko viđamo''

Novinarstvo prolazi kroz drastičnu transformaciju – što biste izdvojili kao tri najveće promjene na koje bismo trebali obratiti pažnju u ovom trenutku?

Pročitajte i ovo Korupcijska afera Svjetski mediji raspisali se o Beroševu uhićenju: "Jedna od najkorumpiranijih država" U SLUŽBI GRAĐANA Za društveno odgovorno novinarstvo: Raspisana je regionalna nagrada ''Srđan Aleksić''

Popis je gotovo beskrajan – na primjer, da sam entuzijast više nego što sam skeptik, mogao bih satima pričati o virtualnoj stvarnosti ili nagađati o sljedećoj fazi umjetne inteligencije. Međutim, u novinarstvu (pogotovo kod kvalitetnog sadržaja koji ima važnu društvenu funkciju), čovjek bi trebao stati i sagledati veću sliku. Tek kada to napravi, može pronaći pregršt stvari koje ga mogu zaintrigirati ili čak zabrinuti. Na primjer, odnos medija s čitateljima prolazi kroz sporu promjenu paradigme koju prvo potiču plaćeni sponzorski sadržaji, a drugo (i često povezano s prvim faktorom), trend personalizacije koji je započeo s oglašavanjem, a sada se proširio na marketing te će uskoro postati primjetan i u novinarstvu. Drugi val promjena posljedica je epidemije lažnih vijesti - ne toliko onih koje su očigledno točne ili netočne, već kod vijesti koje su puno suptilnije i nalaze se u sivom području te se mogu interpretirati na razne načine. „Sive“ vijesti u budućnosti će postati učestalije i rezultirat će društvenom raspodjelom kakvu danas rijetko viđamo. Model distribucije ostat će zagonetka. Sve dok u isto vrijeme cijenimo društvene mreže, a strahujemo od medijskog utjecaja, situacija će također ostati nesigurna. Nije izgledno skoro rješenje ovog problema i vjerojatno će se problem nastaviti i kod novih tehnologija poput voice pretrage.

Prema vašoj procjeni, u kojoj je zemlji u EU-u najlošije stanje po pitanju medija?

Ako pričamo o medijskoj slobodi, nažalost, ima podosta takvih zemalja. Posebice zato što sve više jača utjecaj naočigled „liberalnih“ demokrata koji za nekoliko mjeseci može postati evidentan i odraziti se na nadolazeće izbore u Europskom parlamentu. Iako, čisto ekonomski gledano, najveći je problem u državama koje svojim građanima nikada nisu ponudile model pretplate na novine i časopise već su im „vijesti“ jedino bile dostupne na kioscima. Na takvim tržištima kvalitetni se mediji bore opstati, a zbog umanjenog udjela online oglašavanja njihova održivost (i financijska neovisnost) kontinuirano će biti u riziku.

Veliki izazovi s kojima se susrećemo, a vezani su za medije i povjerenje u medije su i tzv. lažne vijesti, odnosno širenje dezinformacija, naročito na platformama društvenih mreža. Europska komisija donijela je prošle godine Kodeks dobre prakse kako bi sa smjernicama osigurala što manje uplitanje u europske parlamentarne izbore. Međutim lažne vijesti i lažni klikovi utječu i na marketing jer oglašivači više ne znaju koliko zapravo pratitelja ima pojedini influencer i hoće li mu se isplatiti objava na njihovu profilu ili mediju, odnosno blogu. Koji je Vaš prijedlog, kako da se oglašivači, ali i javnost što uspješnije nose s tim?

Za javnost i oglašivače biti će jako izazovno ako se budu isključivo oslanjali na tehničke alate, poznate prakse i deontologiju. Ovi alati jesu neophodni, ali ono što je najbitnije (i često nedostaje) jest visoko obrazovanje i interes za dodatnim znanjima. Shvaćam kako sve navedeno može zvučati kao potpuni klišej, ali iskreno, ne postoji zamjena za bolju informiranost.

Održat ćete predavanje ''The Future of News Publishing''. Ukratko – kakva je budućnost objavljivanja vijesti? Hoće li, primjerice, umjetna inteligencija zamijeniti novinare?

Da i ne. Svakako vidimo postupan, ali stabilan porast u „robotskom novinarstvu“. Međutim, kao što najbolje možemo vidjeti kod poznatih Bloomberga i Forbesa, trenutačno takav vid novinarstva jedino nalazimo u predvidivim materijalima matematičke prirode poput izvještaja s burze ili kod sportskih rezultata. Budući da će novinari imati slobodu fokusirati se na važnije zadatke poput istraživačkog novinarstva te pisanja opsežnijih editorijala i vijesti, u teoriji će, a nadam se i u praksi, sadržaj postajati sve kvalitetniji. Ipak, cinik bi vam mogao reći da ako se umjetna inteligencija nastavi razvijati ovom brzinom, neće roboti biti ti koji će platiti cijenu iduće recesije i rezanja troškova.