Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Punopravno članstvo u NATO savezu nije donijelo Hrvatskoj samo sigurnost nego i priliku za gospodarski dobitak budući da hrvatske tvrtke sada mogu sudjelovati na natječajima za nabavu roba i usluga koje NATO savez treba, a stižu i prvi natječaji za koje su hrvatski poduzetnici iskazali veliki interes, izjavila je u petak u Zagrebu potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič.


'Interes poduzetnika je prilično velik, oni se već javljaju, a javljaju se i prvi natječaji na kojima mogu konkurirati', rekla je Adlešič koja je predsjedala drugim sastankom Radne skupine za zakonodavne i druge pripreme koje će omogućiti sudjelovanje trgovačkih društava iz Republike Hrvatske u realizaciji infrastrukturnih i drugih projekata iz programa NATO saveza.

Vezani članci Borbeno vozilo Bradley Amerikanci dali zeleno svjetlo: 76 američkih oklopnih vozila Bradley stiže u Hrvatsku Afera Janaf: Propadaju EU projekti - 1 Mogu li europski milijuni propasti zbog afere Janaf? Zbog sumnje u mito poništavaju se dva velika i važna natječaja

Na sastanku je predloženo otvaranje ureda pri Ministarstvu gospodarstva u koji bi se slijevale sve informacije o mogućnostima poslova financiranih iz proračuna NATO-a za hrvatske gospodarstvenike. Adlešič je kazala kako je bilo upozorenja da se s tim projektima ne treba žuriti budući da Hrvatska još nije članica Agencije NATO-a za održavanje i nabavu (NAMSA). Državni tajnik MORH-a Mate Raboteg, koji je nazočio sastanku, izjavio je da je prije nekoliko dana službeno poslan zahtjev za članstvo RH u NAMSA-i.

Projekti na raspolaganju hrvatskih tvrtkama

'Očekujemo da će naš zahtjev biti usvojen, imamo takve signale od naše misije, na idućem sastanku odbora direktora koji se održava 17. i 18. lipnja ove godine', istaknuo je.'Ta agencija u velikom broju slučajeva, posebice kada se radi o infrastrukturnim projektima i o projektima vezanim za logističku potporu u NATO operacijama, ...vodi te projekte', objasnio je. To znači, kako je rekao, da su ti projekti već sada na raspolaganju hrvatskim tvrtkama, a radi se o infrastrukturnim projektima vezanim za operacije NATO-a od kojih su neke na Kosovu, a neke i u Afganistanu. Adlešič je rekla da je Hrvatska do sada u te zemlje slala svoje vojnike, a da je sada vrijeme da pošalje poduzetnike i da se dio novca počne vraćati u državni proračun.

'Pokušavamo stvoriti model brzog i kvalitetnog odgovora na potrebe i sve pravne okvire kako bi bili što učinkovitiji. Prema informacijama koje za sada imamo najviše sredstava (na poslovima za potrebe NATO-a ) povukla je Mađarska, oko 140 milijuna eura otkako je postala članicom NATO-a', kazala je. Na sastanku su stvorene organizacijske pretpostavke i dogovoreno je da će 'ured posredovati pri svim nabavama od NAMSA-e ili od drugih tijela i agencija NATO saveza', rekao je Raboteg. Osim toga, postoje vojni projekti, projekti modernizacije i opremanja hrvatskih oružanih snaga koje RH smatra važnima za nacionalnu obranu, a za koje postoje realne pretpostavke da pridonose sposobnostima NATO saveza.

'Te projekte MORH definira, mi ćemo ih kandidirati i onda je to također prilika za domaće tvrtke da sudjeluju na vlastitom tlu u projektima koje će financirati NATO. Mogućnosti su velike i što se prije organiziramo to bolje za sve', istaknuo je. Za projekte koji bi se odvijali na Kosovu i Afganistanu potrebne su prije svega graditeljske tvrtke, informatičke i energetske. Interes je vrlo velik i tvrtke se javljaju. Bit će kreirana i internetska stranica vezana uz natječaje NATO-a sa svim linkovima, rekla je predstavnica HGK Zoja Crnečki koja je također sudjelovala na sastanku radne skupine.