Čelnik Komore o kazni za zagrebačkog ortopeda: "Smatram da je godinu dana bez licencije relativno visoka kazna"

Pacijentica koja je prijavila liječnika za uvrede smatra da i ova nepravomoćna kazna nije dostatna. Koji su kriteriji za izricanje sankcija liječnicima i jesu li kazne primjerene s obzirom na štetu profesiji i pacijentima?

Pročitajte i ovo uputili otvoreno pismo Četvero Luetićevih protukandidata osporava njegov izbor za predsjednika HLK-a Dobio 2.500 glasova HLK: Za predsjednika izabran Krešimir Luetić

U ovom konkretnom slučaju radilo se o etičnom prekršaju, o procesu koji je pokrenut zbog neetičnog ponašanja liječnika. Smatram da je kazna od jedne godine trajnog oduzimanja licencije relativno visoka. O tome je li primjerena ili ne, vjerojatno imamo različite sudove pacijentica i svi mi koji promatramo, ali kriteriji su na sudskom vijeću kojim predsjeda sudac profesionalac. Dakle, oni donose odluku o visini kazne.

Razmišljate li u Komori o nekim izmjenama kriterija i kazni te mogu li postojeće sankcije popraviti odnos liječnika prema poslu i vratiti povjerenje samih pacijenata?

O vrstama sankcija uvijek se može razgovarati, sa strukom, u prvom redu s profesionalnim sucima koji sudjeluju u tim procesima, možemo razgovarati o eventualnim promjenama pravilnika. Ono što smatram da je važnije na neki način, ne primarno razgovarati o sankcijama, o mogućim kaznama, nego vidjeti u kojim uvjetima rade naši liječnici, zbog čega dolazi do ovakvih propusta i kakve su razine kontrole nadzora u samim ustanovama u kojima oni obavljaju svoju djelatnost.

U hrvatskom zdravstvenom sustavu ima dosta improvizacije, a poznato je da je razina improvizacije obrnuto proporcionalna s uređenošću sustava. Mi moramo poraditi na uređenosti našeg sustava, od sustava školovanja, do samog nadziranja stručnog rada i stručnog usavršavanja.

Kakva je praksa u drugim zemljama?

Što se tiče sankcioniranja liječnika?

Da.

Zemlje imaju različite prakse. Mi pripadamo srednjoeuropskom krugu zemalja, gdje su komorske institucije prisutne, i većina naših susjednih zemalja ima strukovne komore koje nadziru stručni rad, ali i etično sankcioniraju liječnike.

Koliko neugodnosti imate s obzirom na učestala svjedočanstva o mitu kao obliku ponašanja među liječnicima i koliko konkretnih prijava primite godišnje?

Imamo nultu toleranciju na koruptivna djelovanja u društvu, pa tako i u zdravstvenom sustavu, posebno u zdravstvenom sustavu jer korupcija i mito u zdravstvu apsolutno narušavaju povjerenje između liječnika i pacijenta. Snažno se zalažemo da se koruptivna djela iskorijene. Ne primamo puno prijava za mito u Komori, ali sva djela, pogotovo pravomoćne presude koje su naši članovi imali za koruptivna kaznena djela procesuirali smo pred časnim sudom.

Slučaj Metković - nalaz je pokazao propuste liječnika, međutim teško je steći pravu sliku s obzirom na odredbe o privatnosti? Što nam vi možete reći?

Ne mogu konkretno ulaziti u detalje slučaja. Mogu reći da Komora čvrsto stoji iza svog stručnog mišljenja, da je ono doneseno prema pravilima struke, profesionalno i odgovorno, da je stručna komisija koja je sudjelovala u nadzoru sastavljena od pet stručnjaka s područja pedijatrije, intenzivne medicine i hitne medicine i da su ti stručnjaci došli s tri različite ustanove iz dva grada. Apsolutno stručno mišljenje, bitno je reći, nije niti optužnica, niti presuda, niti u sebi sadrži stupnjevanje nečije krivnje. Ono je činjenično utemeljeno na medicinskoj dokumentaciji i na iskazima samih nadziranih liječnika. To je stručno mišljenje.

Kako bi se taj slučaj mogao razvijati dalje?

O tome će nadležno tijelo Komore, a to je povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor, raspravljati i donijeti odluku o utemeljenosti pokretanja disciplinskog postupka.

Položaj liječnika - čini li država dovoljno da ih stimulira za ostanak u Hrvatskoj? Imamo situacije da gradovi daju odlične uvjete, ali im se nitko ne želi javiti? Što se tu događa?

Ovaj problem je zadnjih godina sve izraženiji, pogotovo u manjim sredinama. Imamo situaciju da u nekim manjim bolnicama nedostaje cijeli niz specijalista i da te bolnice funkcioniraju na način da im redovito moraju dolaziti u ispomoć specijalisti iz drugih gradova ili da redovito koriste usluge umirovljenih liječnika kako bi održali hladni pogon. Imamo situacije od Dubrovnika do Slavonije gdje su bolnice zapravo desetkovane i gdje liječnici koji su preostali raditi rade istovremeno na dva ili tri radilišta.

To destimulira mlade liječnike za ostanak u državi, a isto tako ne čini se dovoljno s pozicije države da bi se liječnike zapravo zadržalo u tim sredinama. Što su napravile razvijene zemlje? U manje atraktivnim sredinama omogućili su porezne olakšice, tako da liječnici koji rade u manjim sredinama imaju veća primanja u odnosu na kliničke centre. Za ruralna područja i obiteljsku medicinu to se može riješiti tako da glavarine budu veće tamo gdje su manje atraktivnije pozicije. Na taj način zadržat ćemo liječnike u sustavu, a naši građani bez obzira gdje se nalaze, imat će zdravstvenu zaštitu.

Uvoz radne snage nameće se kao rješenje i u vašoj profesiji, no kako jamčiti da kvaliteta usluge neće padati kada krene ''uvoz" liječnika?

''Uvoz liječnika'' krenuo je prije nekoliko godina. Svake godine imamo više desetaka prijava za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Proces je kod nas vrlo temeljit, striktan i nije lako ući u hrvatski zdravstveni sustav kao liječnik. Moraju se zadovoljiti jasni kriteriji i točno legitimirati na način da se utvrdi da ima sve potrebne kompetencije.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr