Hrvatska je na svjetskoj listi brodogradilišnih zemalja, prema podacima od prošle godine, na desetom mjestu, a druga u Europi. Čak 69 posto novih narudžbi u europskoj knjizi drže brodogradilišta iz Rumunjske, a Hrvatski udio u europskoj knjizi narudžbi je 11,7 posto.
Pročitajte i ovo
traje potraga za nestalima
FOTO/VIDEO Tri tijela izvučena iz mora nakon potonuća turističkog broda, preživjeli ispričali jezive detalje: "Putnici nisu stigli pobjeći"
Drama na Crvenom moru
U Egiptu potonuo brod pun turista: Helikopteri i mornarica traže desetke ljudi
Među hrvatskim brodogradilištima koji ostvaruju uspješnu suradnju s naručiteljima je tvrtka Tehnomont Brodogradilište u Puli, a trenutačno je u tijeku izgradnja dva broda za ribogojilišta u Norveškoj koje možete vidjeti u priloženoj galeriji fotografija. Ove će brodove Moen Marinu, rekao je Miljenko Brnić, predsjednik Uprave Tehnomont Brodogradilište za Dnevnik.hr, biti isporučeni početkom ljeta.
Već su jedan takav brod tvrtki Moen Marin As Trondtheim u Norveškoj, isporučili prošle godine. Brnić pojašnjava da brodovi na kojima upravo rade, služe za servisiranje ribogojilišta, kao što je premještanje kaveza, dovoz hrane do kaveza, odvoz ribe s ribogojilišta, kontrola i popravak kaveza.
Da bi to mogli, brodovi imaju vrlo jake dizalice, opremljeni su automatskim ronilicama za kontrolu kaveza, imaju jako dobre uvjete za boravak posade.
Povećavaju uzgoj ribe i za to im treba više brodova
'Suradnja s tvrtkom Moen Marin nam je bitna, jer bi trebala biti dugoročna s istim ili sličnim brodovima, pa se proizvodni proces može optimizirati. Naime, Norveška do 2050. namjerava uzgoj ribe povećati s današnjih 2 na 5 milijuna tona godišnje, a za to će im trebati prilično mnogo brodova', pojašnjava Brnić.
U posljednjih šest godina, Tehnomont je ugovorio gradnju 29 brodova, a trenutačno se proizvode tri broda. Na popisu klijenata za koje proizvode brodove tako se nalaze, osim Norvežana, hrvatska i rumunjska policija, za koje proizvode patrolne brodove, te srpska carinska služba, ali i putnički trajekt. Najveća narudžba stigla je upravo od rumunjske policije te im je 2010. isporučeno 16 patrolnih plovila.
'Usmjereni smo na izvoz, a u zadnjih nekoliko godina pretežno na europsko tržište. Naša specifičnost je da osim čeličnih brodova gradimo i aluminijske, što nam je prednost, jer puno manje brodogradilišta radi aluminij, pa je u tom području konkurencija nešto manja', zaključuje Brnić.
Važan industrijski sektor
O stanju brodogradnje u Hrvatskoj, redovito izvještava državna tvrtka Hrvatska Brodogradnja Jadranbrod. 'U Hrvatskoj je brodogradnja vrlo važan industrijski sektor i to u posljednjem desetljeću po udjelu u zaposlenosti (2% – 5%, s kooperantima do 10%) u BDP-u (0,8% – 1,8%) te izvozu (10% do 15%).
Zbog veličine i složenosti gradnje brodova, značajan dio hrvatske industrije, posebno malih i srednjih poduzeća je podugovorima direktno vezano na brodogradnju. U ovoj grani industrije je zaposlen veliki dio stanovništva pojedinih regija (Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska županija).
Proces privatizacije i restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, trebao bi im omogućiti da rade na međunarodnom tržištu brodogradnje učinkovito i po tržišnim načelima, u skladu s postojećim pravilima i propisima EU.
Očekivano oživljavanje hrvatske brodogradnje u velikoj mjeri bi trebalo pridonijeti regionalnoj i socijalnoj stabilnosti, kao i jačanju nacionalnog gospodarstva.
Proizvodni program čine razni tipovi brodova različitih veličina, remont, preinake te izgradnja offshore konstrukcija', stoji na stranicama Hrvatske Brodogradnje, tijela koje je osnovala Vlada kako bi koordinira nastup hrvatske brodogradnje na međunarodnom tržištu.
Podsjećaju kako su u posljednjih 25 godina hrvatska brodogradilišta dobila međunarodna priznanja za kvalitetu svojih izgrađenih brodova.
Ukupno 40 priznanja za izgrađene brodove ('BROD GODINE') su dodijeljena za inovativnost projektnih rješenja, kvalitetu izrade i značenje izgrađenih brodova u međunarodnim okvirima.