Gospodine Kramariću, jeste li očekivali ovako žestok odgovor makedonske vojske i policije?
Pročitajte i ovo
Moram priznati da nisam. Tijekom svibnja i lipnja ništa nije govorilo da će kriza ovoliko eskalirati. Makedonska vlada je, čini se, reagirala neadekvatno. Mislim da to nisu najbolja rješenja - registracija imigranata i procedura njihova ulaska u zemlju je jedna dimenzija problema, no druga, ona humanitarna je kudikamo važnija.
Što mislite hoće li se i dalje raditi zid od vojske i policije ili će se ipak granice djelomice otvoriti?
Koliko sam danas razgovarao s nekim ljudima iz Vlade Makedonije, i oni su postali svjesni da ovo nije dobro rješenje i treba ipak očekivati da će se prestati s ovom praksom. Tri tisuće imigranata na dan ipak ne bi trebalo predstavljati problem za Makedoniju iako jest činjenica da njihova infrastruktura i logistika nije spremna za prihvat tolikog broja izbjeglica. To zahtjeva da se uključe neke druge, međunarodne institucije - rješenje nije samo makedonsko, regionalno, ono je europski pa i svjetski problem koji se s jednom adekvatnom politikom može minimalizirati.
Makedonija nema novca, EU ne šalje pomoć, prema Vašoj procjeni, koliko vlada u Skopju može izdržati s tolikim brojem izbjeglica, je li riječ o tjednima?
Vlada nema neki preveliki prostor. Koliko je meni poznato, tijekom svibnja i lipnja nisu se radile neke značajnije pripreme za prihvat imigranata. Očito je i Vlada Makedonije iznenađena kao i diplomatska zajednica. Niti jedan naš sastanak nije bio posvećen tom problemu jer 500 imigranata dnevno nije predstavljalo problem. Ali kako vrijeme prolazi bojim se da će on s vremenom eskalirati, a problem će postati složeniji kako se vrijeme bude pogoršavalo. Je li to 10 ili 15 dana, ali doista je krajnje vrijeme da dođe do jednog mini summita na razini balkanskih zemalja - Grčka, Srbija, Makedonija - i da se iznađu prava rješenja kako bi se tim ljudima, koje štite međunarodne konvencije, omogućio tranzit dostojan čovjeka.
Koliko su točne informacije da Grci samo šalju izbjeglice prema Makedoniji i zbog poznato loših političkih odnosa dviju država?
Ni Grčka ni Makedonija nisu zemlje u kojima bi se veći broj imigranata zadržao. Ne bih rekao da se to radi svjesno. Obje zemlje imaju unutarnje političke krize, imigranti nisu najveći problem, pa se stvara dojam da s tim nesretnim ljudima igraju ping-pong. Upravo zbog toga parcijalna rješenja nisu dobra i potrebno da je što prije sjednu za zajednički stol i pokuša između Beograda, Skopja i Atene zajednički pronaći neko rješenje i omogućiti imigrantima da ne budu moneta za političke igre.
I na kraju, izgleda da su Makedonci prepušteni sami sebi u snalaženju s najvećom izbjegličkom krizom?
Oni imaju neugodno iskustvo iz 1999. godine kada im je došlo 300 tisuća Kosovara. I onda međunarodna zajednica nije reagirala na pravi način, puno toga je obećala a malo toga izvršila. Danas ministar vanjskih poslova Makedonije kaže kako je pomoć Bruxellesa simbolična pa je prema tome očito da je Makedonija prepuštena sama sebi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
