Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prije tri dana stigla je vijest o automobilu koji je od Jastrebarskog prema Zagrebu autocestom A1 vozio u suprotnom smjeru. Prošlog je tjedna stigla slična vijest, jedino što je vozač koji je od Samobora krenuo prema Zagrebu krivom stranom autoputa bio prilično pijan. Automobili su sve brži, ceste sve šire i opravdano je pitati se - kuda nas sve to vodi? U kojem ćemo trenutku napokon stati na kočnicu?


Na zagrebačkoj obilaznici bilo je onih koji su vozili i znatno više od 200 kilometara na sat. Što se alkohola tiče, svjetski rekorder među pijancima za volanom je Bugarin Petak Petrov. Upravljao je autom, ili mislio da upravlja, s nevjerojatnih 9,14 promila alkohola u krvi. No i mi imamo svoje rekordere. 'Imamo jednog rekordera. To je bilo u Ivaniću, 4,23 je napuhao. Interesantno izgledao je puno trjeznije od većine ljudi koji napušu 0,80 ili 1,00', prisjeća se Alan Parmač iz Policijske uprave Zagrebačke.

Vezani članci Pilana - 3 Veliki prerađivač prisiljen otpustiti stotine ljudi iz pogona diljem Hrvatske. Radnici u suzama: "Teško mi je. Željela bih da ovo uspije, da ostanemo raditi" Petra Husain Pustaj, donatorica mlijeka Zbog stresa nakon potresa nije mogla hraniti bebu, no onda se dogodilo čudo: ''Ja tu ženu smatram njegovom drugom majkom''

>> FOTO: Žurilo joj se pa vozila po tračnicama

No, vozači s brzom vožnjom često kombiniraju i ostale ekshibicije koje samo na sreću ne dovedu do tragedije. 'Zaustavimo vozača zbog prebrze vožnje, no vozač je gol. Potpuno gol. A suvozačica se oblači. Bila je jedna radnja tokom vožnje, muško-ženska', dodaje Parmač.

No kada policajci vozača uhvate u prekršaju, onda kreću izgovori. Svakojaki. Od kašnjenja na posao, bolesti, smrtnog slučaja. Izvlače se čak i na nevjeru. Ne koriste se samo izgovori kada vozači žele izbjeći prometne kazne zbog prebrze vožnje. Često postaju i dobri poznavatelji performansi uređaja za mjerenje brzine.

Ograničenje brzine na hrvatskim autocestama je 130 kilometara na sat. Policija, uzimajući u obzir toleranciju od 10 posto ne kažnjava vozače koji voze do 150 kilometara na sat. Na autocestama se dogodi oko pet posto svih nesreća, no zbog velikih brzina, u tim nesrećama smrtno strada više od 11 posto ukupno poginulih u prometu. 'Većina će tih vozača opravdat svoju brzinu poslovnim sastancima. Drugi će opravdati time da smatraju da je autocesta i napravljena da se brzo vozi. Pravda se dobrom izgrađenošću cesta, dobrim uvjetima, slabim prometom, ali i sigurnim novim autom. To je uglavnom to', objašnjava policijski službenik Leonid Katalinić za Provjereno.

Policija ističe da im nije u interesu kažnjavati vozače, već uvesti reda u promet. Zato javnosti daju podatke o patrolama i punktovima na kojima se mjeri brzina. To je tvrde već sada smanjilo broj prometnih nesreća. Posebnu pozornost pridaju tunelima. U njima su nesreće rjeđe, no gotovo uvijek sa strašnim posljedicama. Sjetite se samo nesreće u tunelu Ledenik prije dva ljeta.

Većina najbizarnijih slučajeva dogodila se u dvosmjernim tunelima Mala kapela i Sveti Rok na autocesti A1. Na sreću od ovoga ljeta ta dva tunela biti otvorena u punom profilu što će pridonijeti ukupnoj sigurnosti na autocesti. Što se tiče gradskih i lokalnih cesta na kojima se događa 80 posto nesreća problem neće biti tako lako riješiti. Uz bolju kontrolu i oštrije kažnjavanje, policija puno nade polaže u vlastite centre za prevenciju. U njima građani mogu dobiti sve informacije o sigurnosti premeta i podsjetiti se na prometne propise i pravila ponašanja. Samo tako, odgovornijim ponašanjem, možemo smanjiti broj nesreća, stradalih i poginulih.