Na zagrebačkoj obilaznici bilo je onih koji su vozili i znatno više od 200 kilometara na sat. Što se alkohola tiče, svjetski rekorder među pijancima za volanom je Bugarin Petak Petrov. Upravljao je autom, ili mislio da upravlja, s nevjerojatnih 9,14 promila alkohola u krvi. No i mi imamo svoje rekordere. 'Imamo jednog rekordera. To je bilo u Ivaniću, 4,23 je napuhao. Interesantno izgledao je puno trjeznije od većine ljudi koji napušu 0,80 ili 1,00', prisjeća se Alan Parmač iz Policijske uprave Zagrebačke.
Pročitajte i ovo
>> FOTO: Žurilo joj se pa vozila po tračnicama
No, vozači s brzom vožnjom često kombiniraju i ostale ekshibicije koje samo na sreću ne dovedu do tragedije. 'Zaustavimo vozača zbog prebrze vožnje, no vozač je gol. Potpuno gol. A suvozačica se oblači. Bila je jedna radnja tokom vožnje, muško-ženska', dodaje Parmač.
No kada policajci vozača uhvate u prekršaju, onda kreću izgovori. Svakojaki. Od kašnjenja na posao, bolesti, smrtnog slučaja. Izvlače se čak i na nevjeru. Ne koriste se samo izgovori kada vozači žele izbjeći prometne kazne zbog prebrze vožnje. Često postaju i dobri poznavatelji performansi uređaja za mjerenje brzine.
Ograničenje brzine na hrvatskim autocestama je 130 kilometara na sat. Policija, uzimajući u obzir toleranciju od 10 posto ne kažnjava vozače koji voze do 150 kilometara na sat. Na autocestama se dogodi oko pet posto svih nesreća, no zbog velikih brzina, u tim nesrećama smrtno strada više od 11 posto ukupno poginulih u prometu. 'Većina će tih vozača opravdat svoju brzinu poslovnim sastancima. Drugi će opravdati time da smatraju da je autocesta i napravljena da se brzo vozi. Pravda se dobrom izgrađenošću cesta, dobrim uvjetima, slabim prometom, ali i sigurnim novim autom. To je uglavnom to', objašnjava policijski službenik Leonid Katalinić za Provjereno.
Policija ističe da im nije u interesu kažnjavati vozače, već uvesti reda u promet. Zato javnosti daju podatke o patrolama i punktovima na kojima se mjeri brzina. To je tvrde već sada smanjilo broj prometnih nesreća. Posebnu pozornost pridaju tunelima. U njima su nesreće rjeđe, no gotovo uvijek sa strašnim posljedicama. Sjetite se samo nesreće u tunelu Ledenik prije dva ljeta.
Većina najbizarnijih slučajeva dogodila se u dvosmjernim tunelima Mala kapela i Sveti Rok na autocesti A1. Na sreću od ovoga ljeta ta dva tunela biti otvorena u punom profilu što će pridonijeti ukupnoj sigurnosti na autocesti. Što se tiče gradskih i lokalnih cesta na kojima se događa 80 posto nesreća problem neće biti tako lako riješiti. Uz bolju kontrolu i oštrije kažnjavanje, policija puno nade polaže u vlastite centre za prevenciju. U njima građani mogu dobiti sve informacije o sigurnosti premeta i podsjetiti se na prometne propise i pravila ponašanja. Samo tako, odgovornijim ponašanjem, možemo smanjiti broj nesreća, stradalih i poginulih.
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Prirodne i lijepeBez šminke i s dioptrijskim naočalama ove slavne dame izgledaju baš poput nas
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
