Na zagrebačkoj obilaznici bilo je onih koji su vozili i znatno više od 200 kilometara na sat. Što se alkohola tiče, svjetski rekorder među pijancima za volanom je Bugarin Petak Petrov. Upravljao je autom, ili mislio da upravlja, s nevjerojatnih 9,14 promila alkohola u krvi. No i mi imamo svoje rekordere. 'Imamo jednog rekordera. To je bilo u Ivaniću, 4,23 je napuhao. Interesantno izgledao je puno trjeznije od većine ljudi koji napušu 0,80 ili 1,00', prisjeća se Alan Parmač iz Policijske uprave Zagrebačke.
Pročitajte i ovo
PROMETNI NADZOR
Imate li pravo na žalbu? Trik sa snimkama kamera za koji policija ne želi da znate
Jeste li ih uočili?
Znate li čemu služe ove oznake na cesti? Imaju važnu funkciju
Građani na nogama
Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca
ograđen lokalitet
Mostarac je kupio parcelu i započeo radove, a onda šok! Mještani potvrdili najcrnje slutnje
VREMENSKA PROGNOZA
Očekuje nas vrlo kišovit i iznadprosječno topao tjedan, a onda preokret! Moguć je i prodor polarne hladnoće
>> FOTO: Žurilo joj se pa vozila po tračnicama
No, vozači s brzom vožnjom često kombiniraju i ostale ekshibicije koje samo na sreću ne dovedu do tragedije. 'Zaustavimo vozača zbog prebrze vožnje, no vozač je gol. Potpuno gol. A suvozačica se oblači. Bila je jedna radnja tokom vožnje, muško-ženska', dodaje Parmač.
No kada policajci vozača uhvate u prekršaju, onda kreću izgovori. Svakojaki. Od kašnjenja na posao, bolesti, smrtnog slučaja. Izvlače se čak i na nevjeru. Ne koriste se samo izgovori kada vozači žele izbjeći prometne kazne zbog prebrze vožnje. Često postaju i dobri poznavatelji performansi uređaja za mjerenje brzine.
Ograničenje brzine na hrvatskim autocestama je 130 kilometara na sat. Policija, uzimajući u obzir toleranciju od 10 posto ne kažnjava vozače koji voze do 150 kilometara na sat. Na autocestama se dogodi oko pet posto svih nesreća, no zbog velikih brzina, u tim nesrećama smrtno strada više od 11 posto ukupno poginulih u prometu. 'Većina će tih vozača opravdat svoju brzinu poslovnim sastancima. Drugi će opravdati time da smatraju da je autocesta i napravljena da se brzo vozi. Pravda se dobrom izgrađenošću cesta, dobrim uvjetima, slabim prometom, ali i sigurnim novim autom. To je uglavnom to', objašnjava policijski službenik Leonid Katalinić za Provjereno.
Policija ističe da im nije u interesu kažnjavati vozače, već uvesti reda u promet. Zato javnosti daju podatke o patrolama i punktovima na kojima se mjeri brzina. To je tvrde već sada smanjilo broj prometnih nesreća. Posebnu pozornost pridaju tunelima. U njima su nesreće rjeđe, no gotovo uvijek sa strašnim posljedicama. Sjetite se samo nesreće u tunelu Ledenik prije dva ljeta.
Većina najbizarnijih slučajeva dogodila se u dvosmjernim tunelima Mala kapela i Sveti Rok na autocesti A1. Na sreću od ovoga ljeta ta dva tunela biti otvorena u punom profilu što će pridonijeti ukupnoj sigurnosti na autocesti. Što se tiče gradskih i lokalnih cesta na kojima se događa 80 posto nesreća problem neće biti tako lako riješiti. Uz bolju kontrolu i oštrije kažnjavanje, policija puno nade polaže u vlastite centre za prevenciju. U njima građani mogu dobiti sve informacije o sigurnosti premeta i podsjetiti se na prometne propise i pravila ponašanja. Samo tako, odgovornijim ponašanjem, možemo smanjiti broj nesreća, stradalih i poginulih.