Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Usvoji li Hrvatski sabor zakon o besplatnoj pravnoj pomoć, koji je Vlada jučer uputila u proceduru, građani slabijeg imovnog stanja to će pravo, predviđaju u Ministarstvu pravosuđa, moći koristiti tek od travnja iduće godine, a za tu će se pomoć godišnje iz državnog proračuna izdvojiti 0,76 eura po stanovniku.


U Ministarstvu tvrde da je riječ o iznosu koji je veći nego što ga izdvajaju zemlje u tranziciji koje su ušle u Europsku uniju.

Vezani članci Andrej Plenković na sjednici Vlade Plenković: ''Ili biramo put prema zdravlju i ukidanju ograničenja ili put prema hospitalizacijama i dodatnom broju preminulih'' Tomislav Čorić Ćorić ne zna koliko se u njegovom ministarstvu ljudi nije cijepilo: "Ne želim ulaziti u intimu svojih zaposlenika. Očekujemo da se svi dionici u društvu ponašaju odgovorno"

Predloženim zakonom pravo na besplatnu pravnu pomoć imali bi građani s primanjima manjim od 1.800 kuna po članu obitelji, te oni koji ne posjeduju nekretnine vrijednije od najnižeg standarda stanovanja, odnosno 35 četvornih metara po osobi te dodatnih deset četvornih metara za svaku drugu osobu.

Pravnu pomoć moći će pružati odvjetnici, udruge i pravni fakulteti putem pravnih klinika.

Građani koji udovoljavaju uvjetima za dobivanje pomoći od ureda državne uprave u županijama dobiti će uputnice, odnosno potvrde s kojima potom po želji biraju kojem pružatelju pomoći će se obratiti.

Procjenjuje se da se godišnje za besplatnu pravnu pomoć podnese nešto više od 60 tisuća zahtjeva.

Uz zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u saborsku je proceduru upućen i zakon o područjima i sjedištima sudova. Riječ je o zakonu kojim se do 2019. broj općinskih sudova želi sa 115 smanjiti na 65.

Predloženo je spajanje sudova s manjim priljevom predmeta za rješavanje kojih ne treba više od pet sudaca, te sudova koji nisu udaljeni više od 50 kilometara. Sudovi na otocima neće se ukidati, a gruntovnice ostaju u sadašnjim središtima.

U Ministarstvu kažu da se suci i sudsko osoblje ne treba bojati racionalizacije mreže sudova te da zbog velikog broja neriješenih predmeta nitko neće ostati bez posla, a višak sudaca rješiti će se, smatraju, prirodnim odljevom, odnosno odlaskom u mirovinu.

Racionalizacija mreže sudova jedan je od uvjeta koje je EU postavila Hrvatskoj u procesu pristupanja, odnosno pregovaranja. Hrvatska je, inače, u vrhu europskih zemalja po broju sudova i sudaca, ali i po broju neriješenih i zaostalih predmeta.

U Ministarstvu pravosuđa do kraja godine planiraju predložiti racionalizaciju mreže prekršajnih sudova te promjene u upravnom sudovanju, a uskoro će, kako se doznaje u tom ministarstvu, izaći i s prijedlozima izmjena zakona o odvjetništvu i pučkom pravobranitelju.