Nedavno osnovano Povjerenstvo za provedbu strategije obrazovanja u utorak je održalo prvu radnu sjednicu na kojoj je raspravljalo o Akcijskom planu i usklađivanju rokova koji su postavljeni Strategijom obrazovanja znanosti i tehnologije, donesenom 2014. Povjerenstvo je, rekao je Barišić u emisiji Hrvatskog radija "A sada vlada", analiziralo rokove za reformu obrazovanja, kurikula i za druge segmente te se u idućih nekoliko tjedana očekuje da će imati inoviran akcijski plan za provedbu strategije.
Što se tiče kurikularne reforme, segment reforme kurikula u posljednje dvije godine došao je u prvi plan pa se cijela reforma poistovjećuje s reformom kurikula, smatra Barišić ističući kako postoje i drugi važni aspekti te reforme, od kojih su neki i preduvjeti uspješnosti reforme kurikula.
Posebno je pritom naglasio važnost razvojnih potencijala odgojno-obrazovnih ustanova, podizanje kvalitete rada i ugleda učitelja, pedagoške standarde, razvoj cjelovitog sustava potpore učenicima, osiguravanje optimalnih uvjeta rada u obrazovnim ustanovama, cjeloviti razvoj sustava kvalitete i kvalitetno upravljanje ustanovama. "To su sve segmenti koji utječu na to kako će biti uspješna primjena kurikula", poručio je ministar.
Kod nas se prenaglašava da je stanje u školstvu katastrofalno
Kada je riječ o opremljenosti škola, Barišić ocjenjuje da ona u nekim aspektima i nije tako loša. "U odnosu broja učenika na broj nastavnika, tu se krećemo u europskom prosjeku. Naše ulaganje u obrazovanje u odnosu na BDP ne zaostaje puno iza europskog prosjeka, tek 0,2 posto. Trenutno je u Europi 4,9 posto, a kod nas 4,7 posto. Kod nas se malo prenaglašava ta dimenzija da je sve manjkavo i stanje gotovo katastrofalno, a kad pogledate objektivne pokazatelje koje daju tijela Europske komisije onda se može vidjeti da je stanje u mnogim područjima obrazovanja sasvim zadovoljavajuće", kazao je.
Naglasio je i da je više od milijardu kuna preuzetih iz Europskog socijalnog fonda i Fonda za regionalni razvoj namijenjeno za modernizaciju strukovnog obrazovanja.
Barišić je naveo da u srednjim školama imamo najveći postotak zastupljenosti učenika koji pohađaju strukovne škole - 71 posto, dok je europski prosjek 48,9 posto. Model na kojem rade je obrazovanje na radnom mjestu prema dualnom modelu koji razvijaju srednjoeuropske zemlje. Pilot-projekt pokušat će ove godine uvesti za trgovačka zanimanja.
Vezano uz e-maturu, rekao je da u Ministarstvu i stručnim tijelima još nisu razmatrali tu ideju, ali da je ona korisna i zanimljiva te će je razmatrati. Za nju je, kaže, potrebno stvoriti uvjete.
Znanost u Hrvatskoj više nego dvostruko zaostaje za europskim prosjekom
Barišić je izrazio nezadovoljstvo izdvajanjima za znanost, istaknuvši da to područje znatno manje dobiva u odnosu na ukupni BDP u odnosu na europski prosjek nego što je to s obrazovanjem. "Obrazovanje je blizu europskog prosjeka, no znanost više nego dvostruko zaostaje. Imamo 0,85 posto u odnosu na europski prosjek koji je više od 2 posto. Nismo još niti na pola od europskog prosjeka", istaknuo je.
S obzirom na to da je nedavno stanje u školstvu ocijenio s -4, kao razloge za tu ocjenu naveo je, između ostalog, to što je brojnost usavršavanja učitelja i nastavnika daleko iznad europskog prosjeka s gotovo 97 posto u odnosu na oko 80 posto u EU-u. Dodao je i da je u našem obrazovanju mali postotak onih koji izlaze iz sustava obrazovanja u odnosu na europski prosjek.
Barišić: U mojoj disertaciji nema ničega spornoga
Ministar Barišić ustvrdio je da u njegovoj doktorskoj disertaciji nema ničega spornoga te je bavljenje takvim temama ocijenio nepotrebnim. "U tome nema ništa sporno, no ima onih koji uveseljavaju javnost s ovakvim temama. Mislim da je nepotrebno svima skupa da se bavimo takvim temama. U ovom trenutku najvažnije je ovo čime se i trebam baviti - jačati obrazovni sustav, znanost, razvijati našu tehnologiju i to je moja primarna zadaća", poručio je ministar.
Barišić je ponovno odbacio optužbe znanstvenika Ivana Đikića i Jure Zovka da je prilikom izrade doktorske disertacije na Sveučilištu u Augsburgu plagirao samoga sebe tako što je dijelove svoje doktorske disertacije iz 1989. prethodno objavio kao članke u znanstvenim časopisima, istaknuvši da su dijelovi njegova rada na prijedlog mentora objavljeni i u časopisu koji je mentor uređivao, kao i u nekim hrvatskim časopisima te da prema promocijskim pravilima Sveučilišta to "ne da nije sporno, već je jako poželjno". (Hina)
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Oglasila se premijerkaSnažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
-
Šokirao objavomOrban tvrdi: "Bruxelles se priprema za rat s Rusijom. Već je određen i datum"
