Ministar rada, mirovinskoga sustava i socijalne skrbi Marin Piletić predstavio je u Saboru sedmu mirovinsku reformu vrijednu dvije milijarde eura i naglasio da je Vladin cilj konstantno povećavati mirovine te da to neće biti posljednja intervencija u ovom mandatu za poboljšanje statusa umirovljenika.
Podsjetio je i da su u protekla dva mandata prosječne mirovine povećane za 82 posto i u gotovo jednakom postotku izdvajanja iz proračuna za mirovinska i druga srodna prava, kao i na povećanje obiteljskih mirovina i najnižih mirovina te na 11 paketa pomoći uslijed inflatornih pritisaka: "Prosječna mirovina na početku mandata iznosila je 344 eura a danas iznosi 644 eura."
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju nastavak je trendova da se ostvare dva strateška cilja: jedan je povećanje prosječne mirovine do kraja mandata na 800 eura, a drugi promoviranje duljeg ostanka u svijetu rada, istaknuo je ministar i poručio: "Naš cilj je trajni angažman u povećanju mirovina u Hrvatskoj."
No, prvo čitanje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju donijelo je niz kritika oporbe koja je upozorila predložene izmjene neće osigurati dostojanstveni život umirovljenika velika većina kojih jedva preživljava s manje od prosječnih 540 eura.
Zastupnici SDP-a i Možemo! traže stopostotno usklađivanje prema rastu cijena ili plaća te predlažu ukidanje poreza na mirovine do određenog iznosa, kao i povećanje mirovina odmah za 10 posto, a potom za pet posto u iduće tri godine.
Nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje
Novim zakonom, uz ostalo, predlaže se nova formula za usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. Taj je omjer trenutno najpovoljniji omjer među zemljama Europske unije, odvratio je Piletić na SDP-ove kritike da bi se mirovine trebale usklađivati 100 posto u korist povoljnijeg faktora.
Zakon također donosi majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznavanje staža od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka
Ključna novina je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka svim umirovljenicima na mirovinu. Iako se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, neće biti u punom iznosu mjesečne mirovine.
Neovisno o visini mirovinskih primanja, visina godišnjeg dodatka veže se za pune godine mirovinskoga staža, koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.
Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosincu, tako da će već 2025. biti isplaćen.
Povećanje mirovina
Od 1. siječnja 2026. najniža mirovina povećat će se za oko tri posto, a invalidske mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućuje se i rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.
"Prosječan mirovinski staž tih prijevremenih starosnih mirovina iznosi 37 godina i šest mjeseci, što je nekoliko godina više od sveukupnog prosječnog mirovinskog staža u Hrvatskoj (31 godinu i 11 mjeseci), što znači da se penaliziraju ljudi koji su radili dulje od prosjeka, zato se to ukida nakon 70 godine života", kazao je Piletić.
Novim Zakonom će se obrtnicima i samozaposlenima omogućiti stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada. Korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do 3,5 sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi.
Omogućava se i zbrajanje staža po različitim osnovama i izjednačava korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s ostalim korisnicima.
Cenzus
Zakonskim prijedlogom propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 posto.
Briše se i uvjet o propisanom datumu za postojanje izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. kada je uvedena u mirovinski sustav.
Pročitajte i ovo
Dobro jutro - laku noć
"Dobro jutro, ministre, konačno ste se probudili i shvatili da umirovljenici teško žive, da njih 850.000 prima ispod prosječne mirovine i da je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći ispod 40 posto te da je umirovljenička inflacija dosezala i 60 posto. Dolazite s velikim rješenjem da ćete formulu usklađivanja promijeniti sa 70:30 na 85:15. Mogli ste već ranije prihvatiti naš prijedlog da se mirovine usklađuju prema rastu plaća ili inflaciji u stopostotnom iznosu prema povoljnijem faktoru. U posljednjih osam godina umirovljenici su na ovaj način mogli imati 10 posto veću mirovinu", upozorila je SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac.
"Meni se čini da su vama hrvatski umirovljenici rekli laku noć", odvratio je Piletić predbacivši SDP-u da nisu ništa od toga primijenili kad su mogli jer su u SDP-ovu mandatu SDP-a rasle za 3,5 posto. "Partija nikada ne spava, ni Socijaldemokratska partija", kazala je Glasovac.
Na HDZ-ovo obećanje iz prijašnjih mandata da će udio mirovine u prosječnoj plaći dosegnuti 60 posto, što se nije dogodilo, a ni neće s usklađivanjem u omjeru 85:15 podsjetila je SDP-ova Irena Dragić: "Po kojem ste modelu izračunali da će 800 eura prosječne mirovine biti dostatno za život 2028. godine jer to je već i danas malo za dostojanstven život, a cijene divljaju."
Premda to nije tema ovoga zakona, Damir Bakić iz Možemo! istaknuo je da treba razgovarati o tome da se dio mirovina oslobodi poreza na dohodak tako da ga plaćaju samo oni koji imaju visoke mirovine.
"Možemo li mirovine barem do nekog iznosa osloboditi plaćanja poreza, a mislim da možemo i trebamo. Porez na mirovine umanjuje se sada za 50 posto, a predlažimo za 100 posto da se uopće ne plaća na neki iznos, do iznosa medijalne ili prosječne plaće. Iznad toga plaćali bi ga i dalje umirovljenici sa zaista visokim mirovinama. Prihod od poreza na dohodak prihod je lokalne samouprave, to državni proračun ne bi koštalo ništa", istaknuo je Bakić koji je izračunao da za godišnji dodatak na mirovinu Vladi ne ostaje više od nekoliko eura po godini staža kada namiri sve izmjene iz mirovinske reforme.
"Ovo nije život nego preživljavanje"
"Ankica 73 godine, krojačica iz Osijeka, 42 godine staža, 468 eura mirovine - "neka probaju živjeti s tim iznosom pa da vidimo gdje im je reforma". Ivan, vozač, 44 godine staža, 531 euro mirovine poručuje - "nisam očekivao luksuz, ali ovo nije život nego preživljavanje"… Ovo nisu iznimke, ovo je život naših majki, očeva, djedova i baka… Jesu li Vladine mjere uspješne i dovoljne da naši umirovljenici počnu živjeti dostojanstveno?", naveo je primjer dvoje umirovljenika SDP-ov Boris Piližota.
"Prosječnih 540 eura mirovine pada ispod 510 eura s invalidskima i obiteljskima. Umirovljenici na rate kupuju lijekove, biraju između grijanja i večere, nadaju se da neće zazvoniti kartica u redovima na blagajni. To je sramota države, cijene hrane porasle su više od 35 posto, a kruha i krumpir više od 60 posto. Umirovljenička inflacija još je veća jer im većina primanja odlazi na hranu", upozorio je Piližota.
-
Tuga u ItalijiU istoj večeri preminule dvije bebe, vlasti hitno povukle deterdžent za pranje
-
Tragedija u SrbijiBraća išla u posjet ocu i poginula, roditelji se slomili: "Pustite me da vidim jesu mi djeca živa"
-
monsun u AzijiViše od 320 ljudi poginulo u strašnoj oluji: Umrli su od udara groma, struje, mnogi su zatrpani
