Prema riječima pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Joška Belamarića, zbog stalnoga prodiranja morske i oborinskih voda te fekalija iz kanalizacije, zaključeno je kako ne postoji mogućnost da se taj vrijedni arheološki nalaz - temelji Dioklecijanove kule i nekadašnjeg pristaništa, koji se nalazi ispod morske razine, prezentira na mjestu pronalaska.
Pročitajte i ovo
Prapovijesni ostatci kuća
Kod Omiša pronađena nastamba iz razdoblja neolitika
Split: Zbog nove rive oštećena Dioklecijanova palača
'Odluku o zatrpavanju, s obzirom na sve to, bilo je teško, ali nužno donijeti', izjavio je Belamarić nakon dugotrajnog vijećanja stručne komisije koja je na sve moguće načine pokušala iznaći model istodobne prezentacije i zaštite ostataka.
Odluci se, kao član komisije, suprotstavio jedino akademik Nenad Cambi tražeći dostojnu prezentaciju pronađenih arheoloških ostataka uz njihovu zaštitu.
Nakon zatrpavanja na mjestu pronalaska postavit će se kamena replika ostataka, a ono što je otkriveno bit će vidljivo i u 'sugestivnoj markaciji' na samom pločniku, rekao je Belamarić. Pokretni ostatci bit će smješteni u neposrednoj blizini u budućem Muzeju rive.
'Ovakva odluka omogućava da se obnova i preuređenje rive dovrši do predviđenoga roka - blagdana Svetoga Dujma 7. svibnja', potvrdio je Belamarić.
Radovima na uređenju splitske rive, koji su počeli u listopadu,
otkrivena je obala iz prvog stoljeća, zatim stara riva iz doba cara
Dioklecijana, te srednjovjekovni obalni rub, odnosno ostatci antičke, srednjovjekovne i mletačke rive.
Arheolozi su otkrili pet slojeva iz različiti povijesnih razdoblja kojima je nasipavano more ili zidana obala u, najvjerojatnije, helenističkom, antičkom, Dioklecijanovu, srednjovjekovnom i mletačkom dobu.