Među ministrima na redovitoj tjednoj sjednici Vlade možda i posljednji put sjedi Marin Piletić kao ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
"Kao što je javnost upoznata, početkom ovog tjedna dogovorili smo se da ministar Piletić dio svog političkog angažmana u ovom ciklusu Hrvatskog sabora i Vlade nastavi u Hrvatskom saboru. U ime svih nas zahvaljujem mu na doprinosu, radu i na nizu postignuća u ovom vrlo zahtjevnom i velikom resoru koji ima najveći proračun od svih ministarstva - više od 13 milijardi eura. Zajednički smo napravili velike iskorake", istaknuo je u uvodnom govoru premijer Andrej Plenković.
Na Piletićevo mjesto zasjest će dosadašnji ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić nakon što se u ponedjeljak održe zajednički sastanci triju odbora u Saboru.
Još jedan u nizu Plenkovićevih ministara koji odlazi s dužnosti Piletić odlazi nakon što je Upravni sud donio odluku o inkluzivnom dodatku prema kojoj Ministarstvo mora utvrditi pravo na inkluzivni dodatak osobe koja je podnijela zahtjev, ali do smrti nije dobila rješenje te u slučaju utvrđivanja prava, nasljednicima isplatiti zaostatke od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja.
Nova rata iz NPOO-a
Plenković je rekao i da je Europska komisija Hrvatskoj najavila isplatu osme rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijedne oko 900 milijuna eura, koja bi na račune državne riznice trebala sjesti za otprilike mjesec dana: ""Sve ide prema planu, novih 900 milijuna eura najvjerojatnije za mjesec dana će sjesti na račune državne riznice. Ispunili smo sve reformske i investicijske pokazatelje."
Dodao je da su Hrvatskoj ostale još dvije rate iz NPOO-a, ujedno i najveće u financijskom smislu, ukupne vrijednosti oko 2,78 milijardi eura: "Resori ispunjavaju sve kriterije, rok za ispunjavanje je kraj kolovoza, a isplata se očekuje do kraja godine. Uvjereni smo da ćemo sva sredstva apsorbirati na vrijeme."
Podsjetio je da Hrvatska kroz NPOO ima na raspolaganju oko 10 milijardi eura, kombinaciju bespovratnih sredstava i izrazito povoljnih zajmova, namijenjenih ulaganjima u niz područja: "Samo za digitalnu infrastrukturu bilo je oko 2,1 milijardu eura, a za obnovu od potresa, ako se uzme u obzir i energetska učinkovitost zgrada, također oko dvije milijarde eura."
Poručio je da je Vlada zadovoljna dosadašnjom provedbom plana: "Zadovoljni smo načinom na koji smo svi zajedno ispunili praktički 100 posto kriterija, i to u intervalu kakav je bio zamišljen."
Izmjene zakona
Vlada je u Sabor uputila prijedloge izmjena Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te Zakona o javnoj nabavi kako bi se uskladili s EU zakonodavstvom.
Cilj izmjena Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti je učinkovitije sprječavanje sekundarne migracije, pri čemu su ključne novine, između ostalog, uvođenje mogućnosti ograničenja slobode kretanja i zadržavanja tražitelja azila, kao i dubinske provjere migranata, a predviđa se i ustrojavanje novih centara za osobe u postupku azila.
Izmjenama Zakona o javnoj nabavi podižu se pragovi za jednostavne nabave za 24 posto zbog usklađivanja s inflacijom, čime se, navode u Ministarstvu gospodarstva, olakšava provedba manjih nabava, preciznije se definira koji će se gospodarski subjekti ubuduće morati isključiti iz postupka javne nabave te jasnije određuje pojam "neprihvatljive ponude".
Važna potpora
Vlada je usvojila i Prijedlog programa potpore za sufinanciranje nabavke opreme za proizvodnju sira i mliječnih proizvoda u 2026. i 2027. godini. "To je ulaganje u kvalitetu, proizvođače i opstanak domaće proizvodnje. Na taj se način jačaju lokalni proizvođači, povećava njihova konkurentnost, čuvaju se tradicionalni proizvodi te potiče razvoj ruralnih krajeva", rekao je ministar poljoprivrede, ribarstva i šumarstva David Vlajčić.
Dodjelom potpore, kako je naveo, zadržala bi se postojeća razina proizvodnje, omogućilo unaprjeđenje i modernizacija mini sirana i očuvala proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj. Procjenjuje se kako će biti oko 130 korisnika potpora.
Cilj programa je pružanje potpore objektima za preradu kravljeg, ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka, koji moraju udovoljiti zahtjevima propisanim pravilnikom o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom, tzv. "mini siranama“ za nabavku opreme za proizvodnju sira i mliječnih proizvoda.
"Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske"
Vlada je donijela i odluku o proglašenju "Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske" te prihvatila pokroviteljstvo Vlade nad obilježavanjem 35. godišnjice početka Domovinskog rata.
"Cilj je razvijati zajedništvo", kazao je, između ostalog, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, a Tjedan Hrvata održavat će se u posljednjem tjednu svibnja. Plenković je kazao da je odluka donesena kako bi se "dinamiirala poveznica između domovinske iseljene Hrvatske, nastavno na brojne aktivnosti koje je Vlada poduzela u proteklom razdoblju."
