U prva četiri mjeseca ove godine robu široke potrošnje plaćamo 17 % više nego lani, navodi se u analizi agencije za istraživanje tržišta NIQ koja je objavljena u magazinu Ja TRGOVAC.
Navode kako su se građani tome prilagođavali štednjom. Dvije trećine ispitanika u NIQ-ovoj ovogodišnjoj studiji Shopper Trends za Hrvatsku navelo je kako kupuju samo osnovno i da su smanjili luksuz.
Najveći porast ima drugi najpopularniji vid uštede, a to je aktivna potraga za povoljnijim cijenama i akcijama – to je navelo 60 % ispitanika, uz porast od osam postotnih bodova (pb) u odnosu na 2022.
U porastu je "općenito kupujem manje", što je istaknulo 50 % ispitanih i "prebacivanje na jeftinije proizvode i marke".
Na kraju je popisa kupovina velikih ("obiteljskih") pakiranja, koju je navela trećina ispitanika. Osim navedenog, u porastu je aktivna usporedba cijena omiljenih artikala s proizvodima trgovačkih robnih marki, kao i korištenje akcijskih kupona i sličnih promotivnih alata.
Zanimljivo je usporediti hrvatski trend plana ušteda s onima u susjedstvu. Iskazane reakcije i plan "šparanja" kod nas su iskazani u većim postotcima i s većim porastom nego u Sloveniji, BiH ili Srbiji, unatoč tome što su cijene kod njih rasle u sličnom ili većem postotku, navodi se u analizi.
Inflacija robe široke potrošnje ukupno iznosi 14 % na godišnjoj razini i 17 % od početka godine, s vrlo sličnim postotkom rasta u prehrani i neprehrani, navode u analizi.
Trgovačke su robne marke na godišnjoj razini skuplje 1 %, a brendirani proizvodi 19 %. No, od početka ove godine rast cijena trgovačkih marki ubrzao se na 14 %, dok su brendovi i dalje na +19 % u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.
Dok je ukupna prosječna razlika u cijeni između brendova i trgovačkih robnih marki lani bila 45 %, ove je godine smanjena na 38 % - razlika u cijeni još je uvijek dovoljno velika. Na godišnjoj razini (od svibnja 2022. do travnja 2023.) konzumacija je ukupno 2 % veća, iako je od početka ove godine rast svega 0,6 %.
Rast generira prehrana: +2,5 % količinski na godišnjoj odnosno +1,7 % od početka ove godine, dok je neprehrana "u plusu" 0,5 % na godišnjoj, a 1 % na ovogodišnjoj razini.
Što je najviše poskupjelo ove godine?
U prva četiri mjeseca najveći prosječni rast cijena ima – šećer – čak 59 %! To je prosječnih 1,35 € za kg prema 0,85 € lani.
Slijede jaja, koja su 50 % skuplja, zatim smrznuto povrće 38 %, kokice 34 %, vrhnja i hrana za mačke 32 %, kuhinjski papirnati ručnici i hrenovke 30 %, kečap i hrana za pse 28 %, keksi, pakirani kolači i deserti, smrznuta gotova jela, kao i pancete i slanina 27 %, voćni namazi i kompoti, tjestenine, čips, čokoladni prutići, sirni namazi, omekšivači rublja 26 %, a toaletni papir, sredstva za automatsko i za ručno pranje posuđa, mliječni deserti, slani štapići i pereci te konzervirana gotova jela 25 %.
Popis kategorija koje su poskupjele više od 20 % je poduži – na njemu su svježe meso, mesne prerađevine (salame), sirevi, jogurti, sladoledi, konzervirano i ukiseljeno povrće i proizvodi od rajčice, kruh, tost, bomboni, vafli, začini i dodaci jelima, smrznuta riba i plodovi mora, ekstrudirane grickalice ("flips"), praškaste slastice i pripomoći za pečenje kolača, osvježivači zraka, regeneratori za kosu, sredstva za oblikovanje kose, sredstva za ispiranje usta, sredstva za čišćenje WC-školjki....
Je li išta pojeftinilo?
Iako simbolično, ulja i sredstva za čišćenje stakala prosječno su 3 % jeftinija nego lani, sredstva za depilaciju prosječno su 2 % jeftinija, a cijena nije rasla ni napitcima za bebe, kondomima ni vlažnom toaletnom papiru.
Do 10 % cijena je rasla jakim alkoholnim pićima (9 %), maslacima i margarinima (8 %), orašastim plodovima (6 %), suhoj dječjoj hrani (5 %) i brašnu (3 %), ali i većem broju neprehrambenih kategorija, poput dječjih pelena (9 %), higijenskih uložaka i tampona (8 %), sredstava za njegu kože beba i dječjih vlažnih maramica (6 %) te sredstava za čišćenje i britvica i brijača (5 %).
Prehrana (oko sto kategorija u ukupnoj "košarici") raste 17 % na godišnjoj razini, a 18 % od početka godine. Godišnje količine rastu 2,5 %, a od početka godine gotovo 1,7 %. Cijene su od početka godine veće za 16,2 %.
Trgovačke robne marke (TRM) vrijednosno su rasle više od brendova na godišnjoj razini (20 % TRM, a 16 % brendovi), no u 2023. brendovi generiraju veći rast – 19 % nasuprot 17 % TRM-a.
Količinska konzumacija TRM-a na godišnjoj razini u prehrani povećala se za 3,5 %, a brendova 2 %, no u četiri mjeseca 2023. zbog spomenutog većeg rasta cijena TRM-a brendovi su ubrzali rast na 3,8 %, a TRM je pao 2,9 %.
Ulje je palo 20 % od početka godine. Kao razlog u analizi se navodi jo-jo efekt. Prodaja je lani rasla 40 %. Ovogodišnji pad od 20 % i dalje znači oko 20 % veću prodaju od 2021. Ali količine su pale 19 %, pa je tako količinska prodaja ove godine 10 % manja nego spomenute 2021.
Brašno je palo 7 %. Pala je potrošnja, čak 10 %, pa umjeren rast cijena (+3 %) nije pokrio razliku. Slično brašnu, povećanje cijene nije pokrilo količinski pad prodaje sardina i meda.
Alkoholna pića imaju malo drukčiji trend od hrane. Pivo od početka godine ima rast prometa manji od prosjeka (+12 %), ali uz svega 0,7 % veće količine od početka godine, a gotovo identičan trend ima i vino.
Veći promet dolazi od većih prosječnih cijena, uz ipak stabilnu konzumaciju. Jaka alkoholna pića rastu u skladu s prosjekom (+17 %), ali i uz stabilan količinski rast (+7 %) te prosječno manji porast cijena (+9 %). Bilo kako bilo, inflacija ne sprječava u konzumaciji alkohola.
Pročitajte i ovo
Rast prosječnih cijena veći od 20 % u ovoj godini zabilježilo je 46 kategorija, od čega njih tri bilježi pad količinske prodaje, a kod 13 ih raste i konzumacija, iako uglavnom u malim postocima (izuzetak su, s rastom konzumacije većim od 5 %, pakirani kruh i tost, slani štapići i pereci te izotonički napitci).
Toaletni papir poskupio i za 50 posto
Neprehrana (pedesetak kategorija u ukupnoj "košarici") u posljednjih godinu dana raste 14 %, a od početka godine 17 %. Godišnje količine veće su za 2 %, a od početka godine jednake su lanjskima. Cijene su od početka godine veće za 17 %.
Primjerice, neki toaletni papiri poskupjeli su i za 50 posto, no cijela je kategorija poskupjela malo više od 25 %.
Sezona neće donijeti zaokret u rastu cijena, možda tek usporavanje, navodi se u analizi. Tek od jeseni možemo se ponovno početi navikavati na stabilnije cijene i one godišnje "indeksacije" s malim postocima. Količine će nastaviti biti pod pritiskom, poglavito kategorije koje nisu osnovne ili su poskupjele preko svake mjere.
Pročitajte i ovo
Ali, s obzirom na dobru ekonomiju, nikad manju nezaposlenost i ipak neke stvorene rezerve, s određenim optimizmom možemo gledati prema naprijed, tvrdi Ivan Junaković, voditelj razvoja poslovanja za Srednju i Istočnu Europu agencije za istraživanje tržišta NIQ, čija je analiza objavljena u posljednjem broju magazina Ja TRGOVAC.
