Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst na toj je funkciji od 10. siječnja ove godine, a povodom šest mjeseci mandata je u prostorijama veleposlanstva u Buzinu odgovarao na pitanja hrvatskih novinara.
Rekao je da će američke vize za hrvatske državljane biti ukinute kada se ispune određeni uvjeti.
''Viza proces je zakonodavno propisan u SAD-u. Odbijanje viza mora biti ispod ispod tri posto, kako bi se kvalificiralo za program ukidanja viza. Hrvatska je trenutačno na pet posto. Mi u Veleposlanstvu ne možemo promijeniti pravila, ali možemo pomoći informirati hrvatske državljane koji traže vizu i zato smo na internetskim stranicama objavili niz videa", rekao je Kohorst.
Nakon šest mjeseci "ne mogu zamisliti ništa što bih više radio nego predstavljao Sjedinjene Države u Hrvatskoj", naglasio je Kohorst i otkrio da će se ipak vratiti u domovinu kad mu istekne mandat kako bi provodio vrijeme s obitelji.
Veleposlanik smatra kako je Hrvatska kao američka prijateljica u tamošnjem političkom vrhu godinama bila uzimana zdravo za gotovo.
"To nije dobro, moramo pamtiti tko su naši prijatelji i obraćati pozornost", što će SAD svakako činiti jer je Hrvatska "država koja može doprinijeti blagostanju i sigurnosti" na ovom području Europe, rekao je Kohorst, najavivši sve češće dolaske visokopozicioniranih američkih dužnosnika u Hrvatsku.
Poslovno zaleđe
Veleposlanik je priznao kako nema iskustva u diplomaciji. Završio je računovodstvo i pravo kojim se potom bavio pet godina, da bi potom radio kao investicijski bankar u svijetu nekretnina. Nakon toga je pokrenuo svoju tvrtku koju je vodio 25 godina.
"Djeca su završila fakultet i zaposlila se, a unuci narasli, pa sam htio nešto učiniti za američku vladu i vratiti državi koja mi je dala toliko prilika".
Kad je američki predsjednik Donald Trump pobijedio na izborima Kohorst se javio Bijeloj kući i pitao može li volontirati i pomoći. Bijela kuća mu je ponudila mjesto veleposlanika, a on je predložio Hrvatsku u kojoj je 2016. proveo vrijeme s obitelji i prijateljima, zaključivši kako je "država prekrasna, ljudi dobri i proamerički nastrojeni".
Zbog poslovnog zaleđa ne čudi što Kohorst smatra da će u odnosu na prethodnicu Julietu Valls Noyes biti snažnije usredotočen na financijska pitanja "zato što voli business".
"Veoma sam usredotočen na postizanje stvari. Nije stvar u procesu, nego o rezultatu", poručio je.
Kohorst se tijekom prvih šest mjeseci susreo s većinom hrvatskog političkog vrha, više je puta obišao sve dijelove Hrvatske, ali i susjedne zemlje.
"Ti su susreti bili iskreni i produktivni. A korisno je i da se ne slažemo uvijek. Tada raspravite temu neslaganja i pokušate pronaći put prema rješenju u obostranu korist".
Kohorst kroz tu optiku gleda i trgovinski spor Sjedinjenih Država s međunarodnim saveznicima.
"Vodimo raspravu", retorika je nekad pretjerana, no SAD trenutno ima predsjednika koji voli pregovarati i to čini na svoj način.
"Razgovara se i mislim da će rezultat biti dogovor koji će svima odgovarati".
Gospodarska suradnja
Kohorst je najavio kako će jedan od njegovih prioriteta biti postizanje sporazuma o ukidanju dvostrukog oporezivanja između dviju država.
Govoreći o gospodarskoj suradnji spomenuo je veliku investiciju tvrtke KKR u Brodosplit u kojem će se izraditi novi ekspedicijski brod namijenjen za rad na polarnom području.
"Rekli su mi da su za izradu broda imali opcije diljem Europe, ali da je prevagnula kvaliteta i cijena u Hrvatskoj i da i dalje žele surađivati s Hrvatima". KKR je u procesu akvizicije i Nove TV, podsjetio je Kohorst, izrazivši nadu da će tu tvrtku pratiti i druge američke kompanije, a da će veleposlanstvo raditi da se to i ostvari.
Osvrnuo se na nagodbu oko Agrokora za koju smatra da je najvažnije da u obzir uzme dugotrajni interes za tu tvrtku i hrvatsku ekonomiju.
"Ako bih trebao biti kritičan prema učinjenom, rekao bih da nisu dali dovoljno pažnje onome što bi se moglo dogoditi u budućnosti".
"Sad je vrijeme da se postave mehanizmi zaštite hrvatske ekonomije od bilo koga tko bi loše vodio tu kompaniju, bila to američka ili ruska tvrtka", a hrvatska vlada bi trebala razmišljati o tome.
"Jedna od stvari koje sam naučio u poslovnom svijetu jest da se ne trebate samo fokusirati na novac, nego i na to tko ima vaš dugotrajni interes na umu", rekao je veleposlanik i dodao kako vlada zbog toga treba pažljivo imenovati ljude u upravni odbor Agrokora, "da budu istinski neovisni i usredotočeni na interes tvrtke i države, a ne samo dioničara".
Naglasio je kako mu nije posao kritizirati ruskog veleposlanika u Hrvatskoj ili rusku vladu po pitanju Agrokora, da "oboje rade svoj posao", a da je njegov cilj promicati američke poslovne vrijednosti.
Kohorst smatra kako Hrvatska ide dobrim putem po pitanju Ine "zapošljavanjem kvalificiranih savjetnika koji će evaluirati tvrtku i pronaći pravog partnera".
Komentirajući nedavne napise hrvatskih medija o ponudi jedne američke tvrtke, veleposlanik je rekao kako "ne misli da hrvatska vlada treba prihvatiti prvu ponudu koju dobije nego prvo razmotriti i vidjeti tko je dugotrajno najbolji partner".
Istaknuo je i važnost izgradnje LNG terminala na Krku, no odbacio kako je američki interes iza tog projekta financijski.
"Amerika pronalazi sve više plina, a Krk zbog svojeg malenog volumena u odnosu na tu količinu nije velik izvor prihoda. Naš interes je regionalna stabilnost, uvijek je dobro imati više izvora opskrbe kako bi se odredila najbolja cijena i dostupnost plina. Zainteresirani smo za ovaj projekt zbog strateške vrijednosti i donošenja mira i blagostanja regiji", kazao je veleposlanik.
Vojno-sigurnosna suradnja suradnja
Kohorst je osobno interesantnim nazvao vojnu suradnju između dviju država.
"Ne mogu zamisliti bolju suradnju bilo gdje na svijetu" između SAD-a i neke države nego u Hrvatskoj s kojom surađuje u nizu sfera i u mnogim dijelovima svijeta poput Afganistana, Libanona, Kosava i Poljske.
Podsjetio je da američka vojska daje Hrvatskoj neprocjenjivu pomoć kroz treninge, obuku i vojnu opremu, u zadnjih pet godina vrijednu 500 milijuna dolara.
Kohorst je posjetio vojnu zračnu luku u Zemuniku gdje je izgrađen logistički centrar za helikoptere Kiowa, a spomenuo je i remont američkih ratnih brodova u riječkom Viktoru Lencu. Suradnja s američkom mornaricom tom je brodogradilištu od 2011. donijela više od 100 milijuna dolara.
"Nadam se da će se to nastaviti jer je SAD shvatio da je hrvatska brodogradnja vrlo vrijedna", rekao je veleposlanik i najavio da će Šesta američka flota u Jadranu biti stoga često. (Hina)
