Što pobjeda Donalda Trumpa znači za Hrvatsku?

Američki izbori 2016. završili su pobjedom Donalda Trumpa, zbog čega se dio hrvatske javnosti izruguje s rezultatom američke demokracije, a dio pribojava zbog Trumpove nepredvidivosti i radikalnih stavova koje je zastupao tijekom kampanje.

Hrvatski analitičari s kojima smo razgovarali, međutim, smatraju da bojazni ne treba biti, bar ne zbog njegove retorike od koje će, uvjereni su, odstupiti kad i formalno zasjedne na čelo najmoćnije svjetske sile. 

Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku, tako kaže da je Trump u kampanji svašta govorio o nekim aspektima politike koju Sjedinjene Američke Države zasigurno neće voditi. "Ne očekujem neke radikalne promjene politike SAD-a jer ipak postoje administracija i državni interesi. Kada bi se mijenjali neki parametri onako kako je to Trump najavljivao, to bi štetilo interesima SAD-a. A on to ne smije napraviti, jer po funkciji mora biti zaštitnik tih interesa", kaže Cvrtila, koji upozorava na veliki utjecaj državne administracije.

Dva i pol mjeseca za pripremu

Pročitajte i ovo Gost Dnevnika Nove TV Završnica kampanje u SAD-u dovela je do atmosfere usijanja: "Tko osvoji ovu državu bit će u prednosti" Poučeni iskustvom Strahuje se od nemira u Americi zbog izbora: Nacionalna garda stavljena u stanje pripravnosti

"Postoji nešto što se zove 'duboka država', a to je administracija. U naredna dva i pol mjeseca Trump će se pripremati za preuzimanje ovlasti. U tom će ga vremenu brifirati i upoznavati sa svime što do sada nije imao prilike saznati", kaže Cvrtila.

Ni ta američka administracija dosad se nije puno izjašnjavala o ovom našem dijelu svijeta jer na njihovom radaru nismo među najvažnijim točkama njihove vanjske politike. "Eventualna promjena mogla bi nastupiti ostvare li se najave da će uspostaviti drugačije odnose s Rusijom. Možda bi relaksacija odnosa između te dvije zemlje mogla utjecati na procese u našoj regiji i svojevrsnu stabilizaciju odnosa na ovom prostoru. Ali nisam siguran da će se SAD uključiti u rješavanje nerješivih pitanja, posebno onih vezanih uz Bosnu i Hercegovinu", smatra Cvrtila. 

Trump je u kampanji zagovarao neku vrstu izolacionizma, za razliku od Hillary Clinton koja je govorila da je to nemoguće. No Cvrtila vjeruje da će Trump odstupiti od takvih stavova. "Sigurno neće voditi takvu politiku jer bi to značilo da odustaje od pozicije moći SAD-a. Morat će se puno truditi da popravi ono što je govorio u kampanji i prema Meksiku i prema Kini. Bit će to za njega dosta zahtjevno razdoblje", zaključuje Cvrtila. 

Da je buduća vanjska politika SAD-a još uvijek nepoznata upozorava i politolog Dejan Jović. "Dosadašnji Trumpov fokus bio je na drugim temama. Nije bio čak ni na Europi, a kamoli na Balkanu, već prije svega na Meksiku, Kanadi, Kini i Rusiji. Može se pretpostaviti da će njegova administracija biti selektivna, da neće ići u interveniranje posvuda i da neće ići u promjene režima, što je bilo glavno obilježje u vrijeme Clintona. Trump je u kampanji pokazao prilično razumijevanje i za Rusiju i za Tursku, bez obzira na tip režima u tim državama", kaže Jović.

Prostor za druge igrače na Balkanu

On smatra da će manja zainteresiranost SAD-a za Zapadni Balkan otvoriti prostor za neke druge velike igrače. "Prije svega pitanje je hoće li Europska unija popuniti taj prostor brzim proširenjem. Nažalost, EU se zasad ne želi prošitiri na cijelu regiju, što je po mom sudu potpuno pogrešno. Ako se to ne dogodi, s većom će snagom ući utjecaj Rusije i Turske, što će se posebno vidjeti u Bosni i Hercegovini", kaže Jović, koji pretpostavlja da će se upravo to dogoditi, što će pred Hrvatsku staviti velike strateške, političke i sigurnosne izazove. 

"Ako Hrvatska želi ostati članica NATO-a morat će povećati vojni proračun s 1,38 na dva posto BDP-a. Mislim da će pobjeda Trumpa biti puno više dobrodošla u Republici Srpskoj, Srbiji i Makedoniji, a puno manje kod Bošnjaka i Albanaca na Kosovu i Albaniji. Bez obzira poduzme li što na Zapadnom Balkanu, utjecat će na odnose snaga, strahova i očekivanja raznih političkih vodstava u regiji", kaže Jović.

Iako su mnogi zabrinuti zbog Trumpove pobjede, Jović smatra da strahu nema mjesta. "Mislim da je mnogo opasnije da takva osoba osvoji vlast u zemlji kojom vlada diktatura ili pak da postoji vjerojatnost da u državu uvede diktaturu. Ovdje se radi o demokratskoj zemlji koja je vrlo konsolidirana i u kojoj političar ima velika ograničenja. Bilo bi opasno jedino kada bi uspio razbiti taj sistem, ali mislim da je to u SAD-u nemoguće. Tamo postoje ozbiljna ustavna i institucionalna ograničenja, mislim da će se Trump ponašati u skladu s njima", kaže Jović.

Povećanje vojnog proračuna

Igor Tabak, analitičar portala Obris, slaže se da je Trump poprilična nepoznanica iz pozicije obrane i sigurnosti. "Njegov tim nije poznat javnosti osim jednog savjetnika. Očito se oslanja na krug umirovljenih visokih časnika, ali detalji njegovog pogleda na obranu i sigurnost prilično su neizvjesni. Izvjesniji su po pitanju ISIS-a i Afganistana, nego Europe i NATO-a", kaže Tabak, dodajući da je NATO u nekoliko navrata bio u središtu kampanje. 

"Dok je Clinton na te stvari gledala prilično klasično i njen izbor ne bi doveo do nekih promjena, Trump je bio puno radikalniji i doveo je u pitanje cijeli NATO savez, s posebnim naglaskom na doprinos pojedinih članica za obranu. Preporuka je da svaka članica za obranu izdvaja dva posto BDP-a, što je u Hrvatskoj poseban problem", upozorava Tabak. 

Hrvatska je još 2009. godine odstupila od planova za dostizanje ta dva posto, a u ožujku ove godine vojni je proračun dodatno radikalno smanjen, unatoč svim zaključcima NATO-a s kojima se složio i hrvatski državni vrh. 

Sankcije za Hrvatsku

"Krene li Trump ostvarivati svoje prijetnje, Hrvatska je u krugu zemalja koje bi mogle biti izložene sankcijama, što će se vjerojatno morati uzeti u obzir i u predstojećim rebalansima, ali i prilikom izrade novog prračuna", kaže Tabak, dodajući da bi to mogla postati točka žestokog neslaganja novog američkog predsjednika i Hrvatske kao male članice NATO-a.

I on smatra da je vrlo teško provedivo ono što je Trump zagovarao u kampanji, a što se tiče upravljanja državom. "Tek sad ćemo moći vidjeti što pravi Trump, kao predsjednik SAD-a, misli i po pitanju Ruske Federacije, njihovog djelovanja na brojnim žarištima širom svijeta. Na puno se točaka dotiču s NATO članicama, ali i sa SAD-om. Idućih mjeseci tek ćemo vidjeti na koji će se način njegova retorika iz kampanje preliti u državnu politiku", kaže Tabak. 

Hrvatska je u našoj regiji posredno u dodiru s blokovskim zaoštravanjima, a Crna Gora i Bosna i Hercegovina su u još težoj situaciji. Ipak, Tabak smatra da se izbora Trumpa ne trebamo bojati.

"Hrvatska je dokazani saveznik SAD-a, imamo dobre i konstruktivne odnose. Sva retorika iz kampanje, kad se jednom preslika na državnu politiku, vjerojatno će morati biti umjerenija, postupnija i razrađenija, što je bitno za sve saveznike, bilo velike kao što je EU, bilo male poput Hrvatske", kaže Tabak.